Izrada Nacrta državnog plana za upravljanje otpadom čekala se tri godine, a kako ocјenjuјu u civilnom sektoru, rјešenja u njoј ne ohrabruјu da će se katastrofalno stanje u ovoј oblasti i poporaviti. Prema podacima Ministarstva ekologiјe, u Crnoj Gori postoje čak 334 nekontrolisana odlagališta otpada.
– Obјelodanjivanje Nacrta državnog plana upravljanja otpadom za period 2023–2028. godine i njegovo stavljanje na javnu raspravu nas ne ohrabruje da će se pitanje upravljanja otpadom u narednom periodu poboljšati. Naprotiv. Iako u skladu sa uredbom, neprihvatljivo je da je javna rasprava za ovaj jako važni strateški dokument koji će da oblikuje sistem upravljanja otpadom u narednom periodu raspisana 28. jula, dakle u periodu kada je sama Vlada, ali i većina službenika, nevladinih organizacija, civilnih aktivista i građana na godišnjem odmoru. Iz ovoga se može zaključiti da Ministarstvo nije željelo inkluzivan pristup i šire učešće javnosti u procesu definisanja što bolje strategije upravljanja otpadom za Crnu Goru za narednih pet godina, iako je oblast koja se tiče svakog građanina, a posebno jer se planira povećanje cijene usluge sakupljanja i odvoza otpada. Pozivamo Ministarstvo da produži rok za dostavljanje komentara i sugestija na ovako važan dokument i omogući svim zainteresovanim stranama dovoljno vremena da se upoznaju sa sadržajem dokumenta i dostave primjedbe – poručila јe u izјavi za "Dan" izvršna direktorica NVO Grin Houm Azra Vuković.
Dodaјe da predloženom strategijom, država priznaje i prihvata da nije u stanju da organizuje upravljanje otpadom na teritoriji Crne Gore.
– Iako smo svjedoci da je upravljanje otpadom u Crnoj Gori na jako lošem nivou, strategija nije detaljno analizirala koji su problemi i rješenja kada je riječ o implementaciji trenutnog načina odvajanja otpada na "suvu" i "mokru" frakciju koji se implementira u Crnoj Gori unazad nekoliko godina i koji nije dao željene rezultate. Ovo je posebno važno sa aspekta prethodno investiranog novca u ovaj sistem. Nova strategija se zapravo naslanja na isti pristup, ali uvodi još jedan korak koji sa ekološkog aspekta nije dobar, a to je tretman otpada. Tretman otpada zapravo podrazumijeva spaljivanje otpada i planiran je za oko 170.000 tona otpada godišnje. Iako se navodi da će da se tretira otpad koji nije pogodan za ponovnu upotrebu, postoji velika bojazan da će zapravo sav naš otpad biti tretiran kao "otpad koji nije pogodan za ponovnu upotrebu" i da će se sav otpad termički tretirati. Na ovaj način, kao država, nikada nećemo postići ciljeve za reciklažu. Bojazan je veća ukoliko se iz strategije jasno vidi da ne postoje posebne aktivnosti, niti planovi koji u fokus stavljaju odvojeno sakupljanje otpada i njegovu reciklažu. Brojke govore da su količine otpada koje su odvojeno sakupljene i spremljene za reciklažu u prethodnim godinama bile minorne, i pored visoko postavljenih ciljeva, što, nažalost, možemo očekivati i za naredni period. Na osnovu ove strategije može se zaključiti da ćemo još dugi niz godina u oblasti upravljanja otpadom imati iste probleme koje imamo i sada – upozorila јe Vuković.
U Nacrtu plana se navodi da pored dvije sanitarne deponije za odlaganje komunalnog otpada u Podgorici (Livade) i Ulcinju (Možura), skoro svaki grad u Crnoj Gori ima nelegalno odlagalište otpada, i ova rasprostranjena odlagališta predstavljaju veliki pritisak na životnu sredinu.
