/ -ELVIS BERIšA

Elvis Beriša za "Dan": Diskriminacija i govor mržnje prema Romima postali normalnost

Slika Roma koji su uspješni, integrisani i moderni ne može još uvijek da pobijedi onu ružnu sliku građenu vjekovima unazad, ističe Beriša

Diskriminacija Roma i Egipćana pojava je sa kojom se oni gotovo svakodnevno suočavaju, a ovakav odnos prema romskoj zajednici ogleda se i u govoru mržnje koji je postao normalna stvar, ocijenio je u razgovoru za "Dan" Elvis Beriša, direktor NVO Romska organizacija mladih "Кoračajte sa nama – Phiren amenca".

On navodi da većina građana nažalost ni ne prepoznaje da je ono što govore za Rome u stvari govor mržnje.

– Stavovi prema Romima prenose se sa generacije na generaciju i shvataju se, bojim se, kao nešto što zaista jeste karakteristika Roma. Tako se građani među sobom vrijeđaju nazivajući se Ciganima, kad hoće da nešto ocijene kao negativno kažu – ciganska posla itd. Najviše govora mržnje ima na društvenim mrežama gdje su objave i vijesti o Romima redovno praćene pogrdnim riječima i uvredama. Da je situacija ozbiljna vidjeli smo i nedavno sa skandaloznom kampanjom Crnogorske kulturne mreže u kojoj je romski narod poistovjećen sa radnicima gradske čistoće. Bilo bi dobro da je to shvatanje romske zajednice samo nekog pojedinca ili grupe, bojim se da je to slika koju o Romima ima većina građana – kaže Beriša.

Strah od nepoznatog stvara etničku distancu

Na pitanje kako objašnjava visok stepen etničke distance prema Romima i Egipćanima, Beriša kaže da predrasude koje građani imaju prema Romima ne daju im da se približe ovoj zajednici, već stvaraju strah.

– Strah od nepoznatog. Romska naselja su na obodima gradova bez osnovne infrastrukture, dakle, i fizički su odvojeni od ostatka građana. Veoma malo je Roma koji su prisutni u javnom životu, institucijama, preduzećima i sl. Dakle, čitav jedan narod prolazi pored ostalih građana a da ne postoji značajniji kontakt i komunikacija među njima. To romsku zajednicu drži i dalje izolovanu, a samim tim sve u vezi s njenim načinom života i kulturom ostaje nepoznato. U takvoj situaciji građanima preostaju samo predrasude koje su naslijedili a koje dovode do diskriminatornog ponašanja prema Romima. Otuda dakle visoki stepen distance prema romskoj zajednici. Nepoznavanje ove populacije i ukorijenjeni stereotipi uzrokuju odsustvo komunikacije među različitim zajednicama i etničku distancu – kaže on.

Na pitanje ko i šta podstiče negativan narativ prema Romima i Egipćanima, Beriša kaže da sve počinje u porodici.

– Negativan narativ prema Romima počinje u samoj porodici. Još od najranijih dana djeca se plaše Romkinjama i Romima da će ih uzeti ako ne budu poslušna i sl. To već u tom uzrastu rađa drugačiji odnos prema Romima i određeni strah i otklon. Кao što sam rekao ranije na negativan stav o Romima utiče i činjenica da se za ovu zajednicu najčešće vežu najgori epiteti. Dakle, socijalizacijom u porodici se najprije susrijećemo sa sterotipima prema Romima. Veliku ulogu u širenju predrasuda imaju i mediji koji bilo kroz sadržaje popularne kulture (filmovi, serije i sl.) bilo kroz medijsko izvještavanje dominantno slikaju Rome po ukorijenjenom modelu kao kradljivce, zabavljače, ljude koji nemaju osnovnu higijenu, prevarante itd. Velika je odgovornost medija koji produbljuju postojeće predrasude kroz svoje neprofesionalno i neobjektivno izvještavanje. Dakle, više je kanala iz kojih potiče negativan narativ o Romima pa se stoga i veoma teško boriti sa tom pojavom – objašnjava Beriša.

Od pomoći bi bile strože sankcije

Beriša ističe da bi sankcionisanje govora mržnje svakako značajno uticalo da se govor mržnje suzbije.

– Zakonski propisi daju mogućnost da govor mržnje bude sankcionisan, međutim, u praksi se to rijetko dešava. Smatram da je to opasno i da ta nekažnjivost može da ohrabri one koji se služe govorom mržnje. Ono što je bitno istaći jeste da u suzbijanju govora mržnje ne treba koristiti samo sankcije već da paralelno s tim treba raditi na edukaciji kroz formalno i neformalno obrazovanje o opasnosti govora mržnje kao prvog koraka ka stvarnom nasilju. Potrebno je u programima školskih predmeta unijeti informacije o romkoj kulturi, istoriji i jeziku kako bi djeca i mladi od najranijeg uzrasta učili o romskoj zajednici i dobili drugačiju sliku od one koja je uobičajena u društvu – navodi Beriša.

On kaže da korijen problema koji se odnosi na stereotipe i govor mržnje prema Romima i Egipćanima vidi u dugotrajnoj diskriminaciji.

– Кorijen problema je u dugotrajnoj diskriminaciji romskog naroda koje traje vjekovima unazad. Кarakteristike koje su im se uvijek pripisivale, a koje su uglavnom krajnje negativne postale su dio kolektivne svijesti. Кorijeni su duboki i teško im je pronaći početak. Negativna i stereotipna slika o Romima toliko je jaka i ukorijenjena da se teško prevazilazi. Ranije sam kazao da se slika o romskom narodu stiče počev od porodice pa dalje preko medija. Drugačija slika o Romima teško pronalazi put do građana. Slika Roma koji su uspješni, integrisani, moderni ne može još uvijek da pobijedi onu ružnu sliku građenu vjekovima unazad – ističe Beriša.