Šefica misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori Dominik Vag kazala je u intervju za "Dan" da je izbor sudija Ustavnog suda od suštinske važnosti za očuvanje ustavnosti, pravnog poretka i redovnosti političkog procesa u Crnoj Gori, naročito imajući u vidu buduće izbore.

–Bila sam u prilici da javno naglasim značaj Ustavnog suda i da istaknem da je izbor sudija tog suda od suštinske važnosti za očuvanje ustavnosti, pravnog poretka i redovnosti političkog procesa u Crnoj Gori, naročito imajući u vidu buduće izbore. Ovdje bih još jednom uputila na hitno mišljenje koje je Venecijanska komisija objavila 9. decembra, u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, kazala je Vag, odgovarajući na pitanje kako komentariše to što još nije kompletiran Ustavni sud.

Koji su ključni prioriteti za OEBS-a u Crnoj Gori?

– OEBS je prva međunarodna organizacija kojoj se Crna Gora priključila nakon 2006. godine i obnove nezavisnosti. OEBS je najveća organizacija na svijetu koja se bavi bezbjednošću u regionu i pokriva širok spektar bezbjednosnih pitanja. U Crnoj Gori ima mandat da sprovodi principe OEBS-a i da podrži neophodne reformske procese.

Naša prednost je ta da, po dobijanju zahtjeva od strane nacionalnih partnera, možemo direktno da realizujemo projekte, angažujemo stručnjake iz država učesnica i, zajedno sa našim institucionalnim partnerima, pripremimo programske strategije koje su zasnovane na sistematskim procjenama potreba.

U koordinaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova, identifikujemo prioritete, poput reforme policije, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i jačanja institucija demokratije i sektora medija. Podržavamo uključivanje mladih na opštinskom nivou i radimo sa opštinskim i državnim institucijama na pitanjima rodne ravnopravnosti. Takođe, tijesno sarađujemo i sa Državnom izbornom komisijom i Skupštinom, što podrazumijeva pomoć u pripremi zakonodavstva u određenim reformskim oblastima.

Zajedno sa specijalizovanim organizacijama civilnog društva, aktivni smo na prevenciji i u borbi protiv nasilja nad djevojkama i ženama. Ove godine, preko pola miliona ljudi u Crnoj Gori i regionu je imalo priliku da se upozna sa našom kampanjom o podizanju svijesti o psihološkom nasilju.

Duži niz godina, Misija OEBS-a podržava resore odbrane i unutrašnjih poslova u borbi protiv trgovine lakim i malokalibarskim naoružanjem, što je negativna pojava koja već duže vrijeme muči ovaj region. Kada dođe do usvajanja izmjena i dopuna Zakona o oružju u Skupštini, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i civilnim društvom, organizovaćemo informativnu kampanju kojom ćemo ohrabriti građane da legalizuju i/ili predaju svoje oružje. Nedavno istraživanje koje smo naručili ukazalo nam je da 84 odsto ispitanika vjeruje da građani ne bi trebalo da posjeduju oružje, a da je skoro polovina ispitanika izjavilo kako bi vratili nelegalno oružje ako za to ne bi snosili pravne posledice.

Konačno, uključivanje mladih je od suštinskog značaja i za Crnu Goru i za proces pomirenja u regionu. Iz tog razloga, Misija OEBS-a tijesno sarađuje sa predstavništvom Regionalne kancelarije za saradnju mladih, još od njihovog osnivanja, a u cilju podsticanja prekogranične saradnje među mladima, pomirenja i uključivanja mladih u sve nivoe donošenja odluka. Ovakav fokus na mlade i njihovo uključivanje, računajući i na lokalnom nivou, predstavlja dugoročni prioritet OEBS-a.

Da li ste zadovoljni saradnjom sa državnim institucijama i ostalim organizacijama?

– Misija ima izvanrednu i dugotrajnu saradnju sa crnogorskim institucijama, na svim nivoima, i ja sam im od srca zahvalna na tome. Naročito smo ponosni na snažne veze koje imamo sa Skupštinom. Ta institucija je unaprijedila svoju transparentnost i komunikaciju sa javnošću, a vjerujem da je dijelom razlog tome i naša podrška, koja se manifestovala u nabavci opreme za prenos uživo sjednica skupštinskih odbora.

Takođe, razvili smo odnos od povjerenja sa Upravom policije i Državnom izbornom komisijom. Misija podržava multisektorski pristup, naročito prilikom prevencije i borbe protiv nasilja nad ženama i obezbjeđivanja odgovarajuće zaštite za žrtave nasilja. Kod institucija zagovaramo rodno odgovoran pristup u svim njihovim politikama.

Većina zaposlenih u Misiji su crnogorski državljani koji naporno rade da podrže reformske procese. Vjerujem da naša podrška doprinosi postizanju realnih i mjerljivih rezultata. Primjera radi, saradnja sa Forenzičkim centrom iz Danilovgrada je doprinijela tome da on preraste u regionalno čvorište, gdje se razmjenjuju operativni forenzički podaci i pruža doprinos u prekograničnim kriminalnim istragama.

Želim da pohvalim odnos od povjerenja koji imamo sa predstavnicima pravosudnih organa na realizaciji projekta finansiranog od strane EU, a koji se odnosi na praćenje suđenja u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala. Uvjerena sam da će, uz jaku političku volju, ta odlična saradnja u oblasti pravosuđa pomoći Crnoj Gori da napreduje u vladavini zakona, a na osnovu preciznih preporuka koje će projekat proizvesti iduće godine. Unaprijeđena transparentnost, blagovremeno donošenje presuda u predmetima i kažnjavanje u cilju odvraćanja od činjenja krivičnih djela ključni su faktori za povećanje povjerenja javnosti.

Na kojem nivou je medijska pismenost u Crnoj Gori i kako se ona može podići na viši nivo?

– Medijska edukacija je proces prenošenja i usvajanja znanja o tome kako kritički posmatrati, analizirati i razumjeti medijski sadržaj. Sposobnost verifikovanja određenog sadržaja predstavlja dio odgovornog građanskog ponašanja. Iako se Crna Gora nalazi na početku razvoja medijske pismenosti, institucije i organizacije koje se bave medijima i edukacijom su napredovale.

Misija podržava razvoj medijske pismenosti u saradnji sa Agencijom za elektronske medije. Ove godine aktivnosti su podrazumijevale organizovanje regionalne konferencije o medijskoj pismenosti, objavljivanje priručnika o medijskoj pismenosti i njegovu distribuciju u školama, kao i informativnu kampanju na televiziji. Ovdje želim da istaknem ulogu Siniše Bjekovića, zaštitnika ljudskih prava i sloboda, sa kojim planiramo da realizujemo nove projekte iduće godine.

Oblast u kojoj je potrebno više rada je razvoj vještina medijske pismenosti kod djece. Agencija za elektronske medije i agencija DeFakto su nedavno sproveli istraživanje među djecom i roditeljima u Crnoj Gori, pa smo saznali da djeca u dobi između 9 i 17 godina ne samo da provode previše vremena ispred ekrana, već ne znaju kako da se nose sa protokom informacija. Takođe, djeca nijesu svjesna uloge koju imaju influenseri i korišćenje algoritama. Iz tog razloga, raduje nas odluka o uvođenju medijske pismenosti kao izbornog predmeta u osnovnim školama od septembra.