Sistemski pristup u uspostavljanju institucionalnog okvira za pružanje podrške i zaštite prava žrtava krivičnih i prekršajnih djela je krucijalan da bi podrška i zaštita bile široko dostupne, efikasne i djelotvorne.
To je poručeno na završnoj konferenciji projekta „Unapređenje sistema zaštite žrtava u pravosudnom sistemu Crne Gore“, koju je organizovao Institut za pravne studije (IPLS), prenosi PR centar.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo u Ministarstvu pravde Jelena Grdinić kazala je da se u Zakonu o krivičnom postupku sad nalazi pojam žrtve i propisuje se veliki broj prava žrtvama krivičnih djela.
Ono što će dodatno osnažiti položaj žrtve je pravo na pojedinačnu procjenu, kao i stručne službe koje će raditi sa žrtvama. Plan je da se stručne službe obrazuju i u višim sudovima i tužilaštvima, a sve u cilju osnaženja žrtve – rekla je Grdinić.
Prema njenim riječima sveobuhvatna izmjena zakonodavnog krivičnog zakonodavstva će značajno unaprijediti sistem.
– Težićemo da taj zakonodavni okvir u normativnom smislu unaprijedimo na najvećem mogućem nivo – poručila je Grdinić.
Savjetnica u Vrhovnom sudu Bojana Bandović, je kazala da je osnovna funkcija krivičnog pravosuđa mora biti u tome da se spoznaju potrebe i da se zaštite interesi žrtava, kako bi se pojačalo njihovo povjerenje u pravosudni sistem i ohrabrili na saradnju u cilju svjedočenja u punom svojstvu svjedoka.
Napomenula je da se do sada preduzete aktivnosti odnose na osnivanje Službe za podršku i unapređenje njenog rada.
Aktivnosti na unapređenju rada Službe su otpočele potpisivanejm Memoranduma o saradnji sa nevladinom organizacijom Centar za ženska prava, a sve u cilju suzbijanju diskriminacije žena i promociji ravnopravnosti žena i muškaraca, navela je Bandović.
Uspostavljena saradnja je dala rezultate u vidu publikovanja Informatora za svjedoke/oštećene krivičnim djelima nasilja koji im pomaže da dok borave u sudu se ne osjećaju kao “nestručni autsajderi”.
Načelnica Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu Dijana Popović Gavranović govoreći o žrtvama krivičnih djela naglasila posebnost postupanja prema djetetu kao žrtvi.
– Stručna lica sačinjavaju nalaz i mišljenje iz kojeg državni tužilac i sudija za maloljetnike može da vidi i razumije konkretno dijete i njegovu životnu situaciju, da li i na koji način treba da ispita dijete – pojasnila je ona.
Svjedok je ugrožen čim je žrtva i treba da uživa posebne mjere zaštite u toku čitavog postupka.
– Zbog toga je za dijete kao žrtvu izbor davanje svedočkog iskaza u istinski zaštićenoj proceduru, u zasebnoj prostoriji, uz pomoć stručnog lica iz Stručne službe, a prisustvo državnog tužioca za maloljetnike se obezbjeđuje iz druge prostorije, putema audiovizulne tehnike – rekla je ona.
Izvršni direktor IPLS-a Milorad Marković je istakao značaj djelovanja NVO koje su u praksi uspostavili sistem podrške odreženim kategorijama žrtava, kao i Savjeta Evrope na inicijativi za uspostavljanje službi za podršku oštećenom, svjedoku i žrtvi, odnosno izradi protokola za postupanje ovlašćenih službenika.
Na konferenciji su o svojim iskustvima govorili sdvokatica i ekspertkinja na projekt, Tijana Živković Petrakovi da je tokom posjete sudovima, između ostalog, ustanovljeno da u zgradama ne postoje vidljiva obilježja koja upućuju na službe za podrku, a u pojedinim sudovima je i za posmatrače bilo zahtjevno pronaći osobu koja je određena za pružanje podrške.
Konferencija je održana u okviru pojekta “Unapređenje sistema zaštite žrtava u pravosudnom sistemu Crne Gore“, podržanog kroz program “Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori - Projekat monitoring 2021 - 2023” koji sprovode Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Akcija za ljudska prava (HRA). Projekat finansira Evropska unija (EU), a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
