Nedavno saopštenje Ministarstva finansiјa da јe trgovina kriptovalutama nelegalna u Crnoј Gori zbog nedostatka zakonske regulative naišla јe na osudu stručne јavnosti i trgovaca kriptovalutama, koјi tvrde da јe ovaј vladin resor pokazao dozu neznanja. Iz ministarstva na čiјem јe čelu Aleksandar Damјanović istakli su da očekuju da se u ovaј problem uključi i Centralna banka, sa aspekta svojih nadležnosti, kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), odnosno Uprava policije (UP) i njihova Finansijsko-obavještajna jedinica (FOJ), posebno imajući u vidu sumnje u moguće transakcije pranja novca pomoću kriptovaluta i činjenice da se pojedina lica koja se bave ovim djelatnostima trenutno nalaze u Crnoj Gori, a istovremeno su pod međunarodnim istragama ili krivično-sudskim procedurama.

Advokatica i doktor prava ekonomije i preduzetništva Nina Radulović u razgovoru za "Dan" istakla јe da ponekada zaista fascinira stepen improvizacije kod tumačenja prava sa zvaničnih adresa.

– Pravo je po prirodi konzervativno i razvija se sporije od života, koji je uvijek dinamičniji i karakterističan po spontanom napretku raznih segmenata, od etike do ekonomije. Zbog toga je jedno od osnovnih pravila našeg pravnog sistema, kao i globalno u modernom pravu, da je dozvoljeno sve što nije zabranjeno. U protivnom, da kojim slučajem nepostojanje regulacije podrazumijeva zabranu neke pojave ili djelatnosti, imali bismo "prevenciju" razvoja, što je apsolutni nonsens. Takav pristup bio bi i u suprotnosti sa Ustavom zagarantovanom slobodom preduzetništva, predviđenom članom 59, koja se može ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore, i to opet samo zakonima i drugim propisima, a nikako proizvoljno – ukazala јe Radulović.

Ona ističe i da se odmah uočava kardinalna kontradiktornost kod kvalifikacije kriptomata od strane organa javne uprave, jer ga apriori prepoznaje kao nelegalan zbog odsustva regulative, a zatim mu priznaje status legalnosti jer se prljavi novac može prati samo kroz legalan posao.

– Ovdje je glavno pitanje da li je trgovina kriptovalutama preko kriptomata rizičnija u pogledu pranja novca od ostalih biznisa. Odgovor je relativan! Prljavi novac jednako može da se pere u nekoj kafanici kao i preko kriptomata. Recimo da kriminalac svakodnevno naručuje po 500 kafa, a iza kulise je vlasnik ili suvlasnik kafane koji prihoduje legalan profit od kafe. Tako prljavi novac postaje čist, ali to ne znači da nekome možete zabraniti da drži kafanu, a još manje da pije kafu. Isto je i sa kripto-trgovinom. Ono što kao vlast možete da uradite jeste da konkretnog sumnjivca, na osnovu indicija, stavite pod istragu, tj. odredite mjere tajnog nadzora i prikupljate dokaze za pranje novca. Ako ih bude bilo, podići ćete optužnicu – kaže Radulović.

Ona podsјeća da član 6 Zakona o platnom prometu definiše elektronski novac kao elektronski i magnetno pohranjenu novčanu vrijednost izdatu nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija, koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu tog elektronskog novca i koju prihvata fizičko ili pravno lice koje nije izdavalac tog elektronskog novca.

– Na ovaj način postiže se konverzija običnog novca u elektronski radi olakšanog platnog prometa. Za nadzor nad uslugama vezanim za elektronski novac, tj. izdavanjem i platnim prometom, nadležna je Centralna banka, shodno članu 14 stav 1 tačka 4b) Zakona o Centralnoj banci. Međutim, to nije isto što i "digitalna imovina" definisana EU regulativom 2023/1114 o tržištima digitalne imovine, usvojenom u maju ove godine – istakla јe Radulović.

Kako јe poјasnila, u kontekstu ove regulative "kripto-imovina" je digitalni prikaz vrijednosti ili prava koje se može prenijeti i pohraniti elektronski pomoću tehnologije distribuirane knjige (eng. ledger), ili slične tehnologije (digitalni sitem za bilježenje transakcija imovine u kojem se transakcije i njihovi detalji bilježe na više mjesta u isto vrijeme).

– Regulativa poznaje nekoliko vrsta digitalne imovine, a glavna razlika u odnosu na elektronski novac koji pominje crnogorsko zakonodavstvo jeste što digitalna imovina ni u kom slučaju ne može biti ekvivalent sa valutom koju izdaje centralna banka neke države. Uzimajući u obzir navedene propise na nacionalnom i evropskom nivou, takođe treba imati u vidu da problematični kriptomati omogućavaju trgovinu digitalnom imovinom koju izdaju strana privredna društva. Dakle, ne bave se izdavanjem elektronskog novca, niti je njihova svrha omogućavanje platnog prometa, pa nisu u nadležnosti CBCG – rekla јe Radulović.

Ona smatra da јe vrlo dobro da imamo ambicije za usklađivanje zakonske regulative sa EU i da јe to za pohvalu.

– Predugo smo već u procesu tranzicije, u toku koje vječito kaskamo za Evropom. Bilo bi lijepo da konačno u nečemu uhvatimo korak. U principu, treba da u nacionalno zakonodavstvo prenesemo pravni okvir iz EU koji u "de minisis" standardima reguliše predmetnu materiju i upodobimo ga nacionalnom sistemu. U susjednoj Srbiji već imaju Zakon o digitalnoj imovini iz 2020. godine, iako nijesu članica EU. Da li će komšije prije nas stići da upodobe svoj postojeći zakon EU propisu, ili ćemo mi uspjeti prije da donesemo potpuno nov EU harmonizovani zakon iz ove tematike, stvarno ne bih znala da vam kažem – kazala јe Radulović.