Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, lider sa najdužim stažom u Evropi, izgubio je u nedelju kandidaturu za reizbor, prema privremenim zvaničnim rezultatima, što je širom Balkana probudilo nadu u dugo očekivani kraj političke ere koju su obilježili jugoslovenski ratovi ranih 1990, piše Njujork tajms o predsjedničkim izborim.
Prestižni američki magazin podsjeća da je drugi krug bio trka između dva najbolja kandidata među sedam koji su se takmičili u prvom krugu koji je održan 19. marta.
Đukanović je kasno sinoć priznao od Jakova Milatovića, ekonomiste školovanog na Oksfordu, koji je vodio kampanju na osnovu obećanja da će iskorijeniti korupciju i organizovani kriminal.
Milatović je odlučno pobijedio sa oko 60 odsto glasova, sa 70 odsto prebrojanih u nedelju uveče, dodaje Njujork tajms
Đukanović je rekao da poštuje ishod glasanja i poželio uspjeh gospodinu Milatoviću, dodajući: „Ako je uspješan, to znači da Crna Gora može biti uspješna zemlja“.
- Očekivalo se da Milatović, koga je podržala većina poraženih kandidata u prvom krugu, pobijediti, ali Đukanović, "vrhunski politički preživjeli", je tako dugo dominirao Crnom Gorom – bio je četiri mandata kao premijer i dva kao predsjednik — da je njegov poraz ipak izazvao senzaciju - dodaje ovaj list.
Njujork tajms dodaje da su Đukanovića tokom karijere pratile optužbe za povezanost sa organizovanim kriminalom, što je on odlučno negirao.
- Poraz lidera koji je svoju političku karijeru započeo u bivšoj Jugoslaviji podigao je duhove opozicionih grupa na drugim djelovima Balkana, posebno u susjednoj Srbiji, čiji je ukorjenjeni lider, Aleksandar Vučić, takođe počeo u Jugoslaviji i bio je stalni srpske politike decenijama - navodi list.
List podsjeća da je Đukanović je prvi put došao na vlast 1991. godine kao premijer Crne Gore, tada još u sastavu Jugoslavije. U početku blizak saveznik Slobodana Miloševića, on je kasnije svoju odanost prebacio na Sjedinjene Države, obezbjeđujući ulazak Crne Gore u NATO 2017. godine uprkos široko rasprostranjenom neprijateljstvu javnosti prema vojnom savezu koji je bombardovao zemlju 1999. godine.
Đukanović je takođe tražio članstvo u Evropskoj uniji, ali je taj pokušaj, započet 2008. godine, propao uglavnom zbog reputacije Crne Gore za skrivanje kriminalaca.
Gospodin Milatović je u nedjelju obećao da će zemlju uvesti u blok prije kraja svog petogodišnjeg mandata predsjednika.
- Politički novajlija, Milatović kandidovao se za novoformiranu stranku Evropa sada i obećao da će baciti neslani imidž Crne Gore. On je optužio Đukanovića da je zemlju pretvorio u „Balkansku Kolumbiju“, što se odnosi na ulogu Crne Gore kao centra za šverc cigareta i druge krijumčarene robe, dodaje Njujork tajms.
Podsjetili su i da je Đukanović bio blizak Rusiji 1990. i 2000-ih, kada je Crna Gora otvorila svoja vrata poplavi investicija iz Rusije i postala popularna destinacija za odmor Rusa. Ali kasnije se, kako ističu, bacio na Zapad, optužujući Rusiju da je orkestrirala, kako su njegovi zvaničnici rekli, neuspješan državni udar iz 2016. sa ciljem da zaustavi članstvo zemlje u NATO-u.
On se takođe okrenuo ka Kini, zaključivši dogovor sa državnim kompanijama te zemlje za izgradnju „autoputa ka nigdje“ koji je koštao skoro milijardu dolara i ozbiljno opteretio finansije Crne Gore.
- Đukanović je pokušao da predstavi gospodina Milatovića, svog izbornog rivala, kao "konja koji vreba srpske interese", pozivajući se na njegovu podršku prosrpskih političara. Ali to je bilo teško prodati s obzirom na prethodnu karijeru Milatovića u Dojče banci i Evropskoj banci za obnovu i razvoj, kao i dugu istoriju aktuelnog predsednika u sumnjivim poslovima, zaključuje Njujork tajms.
