Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnost, kojim će minimalna poreska osnovica biti povećana sa 0,1 na 0,25 odsto, stupio je na snagu, ali će se primjenjivati od 1. januara 2016. godine. Time je uvažena sugestija Zajednica opština, koja je tokom rasprave o zakonu tokom februra ukazivala da ne mogu primjeniti zakon prije 2016. godine. Opštinama je, osim toga, sporno i podizanje minimalne osnovice za oporezivanje nepokretnosti jer, kako tvrde, ne mogu da naplate porez.
Izmjenama i dopunama poreza na nepokretnost, osim minimalne osnovice koju opštine određuju, a koje su se dosad kretale od 0,1 do jedan odsto vrijednosti imovine, predviđeno je povećanje poreza za vlasnike sekundarnih stambenih objekta do 150 odsto. Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori ima preko 120 hiljada praznih stanova.
Za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje, a čija površina prelazi 150 hiljada kvadrata, utvrđena je poreska stopa od tri do pet odsto tržišne vrijednosti. Ova izmjena je uvedena kako bi se oporezovali biznismeni koji su kupovali velike površine zemljišta a nijesu ih priveli namjeni.
Zakonom, koji je u četvrtak objavljen u Službenom listu, predviđeno je da se za objekat koji je nelagalno izgrađen utvrdi uvećana poreska stopa do 50 odsto, odnosno do 100 odsto. Uvećanje do 50 odsto predviđeno je ukoliko se objekat legalizuje kako bi se riješilo stambeno pitanje, a 100 odsto ukoliko lice ne rješava stambeno pitanje.
Vlada je zakonom omogućila i smanjivanje poreza. To je predvidjela za vlasnike ugostiteljskih objekata koji rade 12 mjeseci. Njima će poreska stopa biti umanjena za 30 do 70 odsto, u zavisnosti od kategorije.
Poreska stopa će se povećati 150 odsto za građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni u skladu sa planskim dokumentom.
Porez na nepokretnost, prema novom rješenju, utvrđuje se rješenjem organa lokalne uprave do 30. aprila tekuće godine, a poreski obveznike je dužan da ga plati u dvije jednake rate, od kojih prva dospijeva 30. juna a druga 31. oktobra. Vlasnik nepokretnosti dužan je u roku od 30 dana od dana sticanja nepokretnosti da nadležnom organu podnese prijavu za utvrđivanje poreza za tu godinu.
Zakonom su predviđene kane za notare od dvije do šest hiljada eura ukoliko ne dostave isprave na osnovu kojih se stiče odnosno mijenja svojina na nepokretnosti. Za poreske obveznike su predviđenje kazne od dvije do 20 hiljada eura.
Zakon je usvojen glasovima vladajuće većine u Skupštini.
D.M.
Građevinarima devet mjeseci da nađu rješenje
Izmjenama zakona o porezu na nepokretnosti predviđeno je da građevinari budu oslobođeni poreza na stanove tri godine od dobijanja građevinske dozvole. Međutim, na sjednici radne grupi koja je predložila zakon građevinari su ukazivali da se rok za oslobađanje može precizirati jedino od dana dobijanja upotrebne dozvole. Prema njihovim riječima, porez na nepokretnost se ne može naplatiti dok se zgrada ne završi i dobije upotrebnu dozvolu.
Vlada je njihove sugestije zanemarila i predložila da se oslobode poreza pet godina od dobijanja građevinske dozvole, dok su poslanici to smanjili na tri godine.