Zakon o investicionim fondovima ne zabranjuje transakcije između fondova kojima upravlja isto društvo.
– Komisija je mišljenja da su transakcije između investicionih fondova kojima upravlja isto društvo dozvoljene sve dok se obavljaju u skladu sa važećim propisima, tržišnim pravilima i po tržišnoj cijeni – navedeno je u mišljenju koje je na svom sajtu objavila Komisija za hartije od vrijednosti, na čijem je čelu Zoran Đikanović.
Kako su pojasnili, to mišljenje se odnosi na trgovinu između fondova kojima upravlja isto društvo i u slučaju da se radi o otvorenim i zatvorenim fondovima, kao i ako se radi o dva različita fonda.
- To piše u zakonu, a zakon je donijela Skupština. Drugačije ga ne možemo tumačiti – rekao je Đikanović i istakao da su mišljenje KHOV tražili ,,strani investitori u pripremi”.
Po mišljenju manjinskih akcionara, na taj način se otvara prostor za potencijalne zloupotrebe i malverzacije, i to iz razloga što bi međusobnim trgovinama između fondova kojima upravlja isto društvo jedan fond ostajao bez imovine u korist drugog fonda, čime bi mali akcionari bili oštećeni. Nakon transformacije fondova iz zatvorenih u otvorene, dio sredstava i imovine ostao je u otvorenim fondovima, a mali akcionari imaju pravo da svakih 120 dana napuste otvoreni fond uz isplatu vrijednosti svojih akcija. Trenutno u Crnoj Gori ne postoji nijedno društvo koje upravlja sa dva fonda, osim što zatvoreni i otvoreni fond, koji posluju pod okriljem nekad zajedničnog fonda, nakon transformacije imaju isto DZU.
Nezavisni poslanik Mladen Bojanić smatra da osnovni problemi u poslovanju privatizaciono-investicionih fondova (PIF), od 2005. fondova zajedničkog ulaganja, nastaju zbog lošeg nadzora.
– I dok mogu imati razumijevanja za slabu unutrašnju kontrolu zbog neinformisanosti akcionara i usitnjenosti vlasničke strukture, ne postoji opravdanje za slab eksterni nadzor od strane KHOV. Najveća greška je učinjena 2004. godine, nakon usvajanja Zakona o investicionim fondovima, kada je KHOV, i pored ozbiljnih i pravovremenih upozorenja, dozvolila transformaciju privatizaciono-investicionih fondova u fondove zajedničkog ulaganja. Sva dešavanja u fondovima nakon toga posledice su te katastrofalno loše odluke – kazao je Bojanić.
Fondovi su, kako je dodao, prepušteni na milost i nemilost menadžment društvima, a „rezultati su veoma dobro poznati”.
– Gotovo sva menadžment društva isisala su imovinu iz fondova. Sa jedne strane, drastično je umanjivana vrijednost fondova, a sa druge je rapidno rasla imovina društava za upravljanje fondovima. KHOV i dalje u punom sastavu „obavlja” svoj posao. Doduše, ne vjerujem da će još zadugo, jer je zbog smanjenja svojih prihoda i neracionalnog trošenja i to malo prihoda za poslednje dvije izvještajne godine ubilježila kumulirani gubitak od preko milion eura. Međutim, ni to nije bilo dovoljno za poslanike vladajuće koalicije da uskrate povjerenje KHOV, pa im je Skupština, prihvatajući godišnje izvještaje i finansijske iskaze, dala priliku da nastave sa traljavim nadzorom poslovanja fondova. Ostaje da vidimo ko će duže izdržati u mrtvoj trci gašenja – fondovi ili KHOV – zaključio je Bojanić.J.V.
DZU dužno da postupa
kao dobar domaćin
Članom 128 Zakona o investicionim fondovima, propisano je da je društvo za upravljanje dužno da u upravljanju sredstvima fonda postupa sa pažnjom dobrog privrednika, u skladu sa profesionalnim standardima, u interesu akcionara i vlasnika investicionih jedinica fonda.