Vlasnicima 22.400 metara kvadratnih zemlje, na kojoj se nalazi deponija smeća „Lovanja“, Opština Kotor isplatiće ukupno 896.000 eura, čime će ta nepokretnost preći u njen posjed. To je rezultat poravnanja koje je lokalna samouprava, nakon deceniju dugog sudskog spora, postigla sa bivšim vlasnicima zemljišta i to: Ljubom, Blažom, Vojislavom, Brankom, Maricom i Milicom Potparom, Josipom i Antunom Brajak, te Slavkom Jarić, Vjerom Krgović, Milkom Đurđevac i Milicom Čulom.
Oni su radi isplate tržišne kupoprodajne cijene na dijelu katastarske parcele 657/1 KO Kavač, koja čini tijelo deponije, još 2005. godine pokrenuli sudski postupak.
Da stvar bude gora Opština Kotor je prilikom izgradnje deponije kao osnov imala podatke Uprave za nekretnine CG-PJ Kotor, koji nisu bili tačni. To se potvrđuje pravosnažnom i izvršnom presudom P.687/04, kojom se utvrđuje da su podnosioci tužbe za naknadu štete (P.117/10-05) Slavko Jarić i drugi, suvlasnici na dijelu kat.parc. 657/1 KO Kavač, a koje je evidentirano u listu nepokretnosti br. 817 KO Kavač.
Nepokretnošću koja predstavlja deponiju inače upravlja preduzeće „Lovanja“ doo Kotor, čiji su osnivači Opština Kotor, Opština Budva i JP Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“. U osnivanje tog društva Opština Kotor je unijela imovinu u vrijednosti zakupa, koja predstavlja 46,36 odsto osnovnog kapitala. Za otvaranje deponije Vlada Crne Gore donijela je „Odluku o utvrđivanju javnog interesa za vršenje komunalne djelatnosti izgradnje, održavanja i korišćenja regionalne sanitarne deponije za opštine Kotor, Budva i Tivat“ kojom je i propisano da privremena regionalna sanitarna deponija „Lovanja“ prestaje sa radom 31. decembra 2007. godine.
Šefica opštinskog Sekretarijata za imovinsko pravne poslove Simeona Begović pojašnjava da je izvršeno sudsko vještačenje od strane vještaka poljoprivredne i građevinske struke u kojem su se vještaci izjasnili da se radi o potpunoj šteti i da se navedeno zemljište ne može koristiti u svrhu i namjenu koje je imalo prije otvaranja deponije. Tokom trajanja sudskog postupka iznosi vještačenja vrijednosti sporne nepokretnosti značajno su se, kaže, mijenjali i kretali od 63 do 40 eura po kvadratu kolika cijena je utvrđena poslednjim vještačenjem.
-Osnovni sud u Kotoru u ovom predmetu je zbog naših prigovora oko aktivne legitimacije tužene donio međupresudu 12. 4. 2012. godine, kojom je utvrđeno da je Opština Kotor, prema tužiocima odgovorna za naknadu štete, a isto je potvrđeno od strane Višeg i Vrhovnog suda 2013. godine. Postupak utvrđivanja naknade je nastavljen i konačan iznos naknade biće zasnovan na sudskim vještačenjima čiji bi iznosi, nažalost, bili previsoko određeni-nerealno, što bi, u momentu pravosnažnosti presude, predstavljalo visoko opterećenje za budžet Opštine Kotor. Iz tih razloga Sekretarijat je u više navrata obavještavao kolegijum predsjednika Opštine koji je u konačnosti i zauzeo stav da se pristupi mirnom rješavanju , odnosno poravnanjem pred Osnovnim sudom na iznos od 40 eura po metru kvadratnom bez kamata - kazala je Begovićeva na sjednici lokalnog parlamenta, održanoj 6. avgusta, koji je na odluku o poravnanju dao zeleno svijetlo.
-Da li sudske troškove snose i ostale opštine koje su korisnici deponije, pitao je Ljubenko Borović (SNP) koji je konstatovao da su građani, ali i budžet Opštine, oštećeni.
Borović je rekao da ga ne mogu razuvjeriti da krivice nema, jer „ovo ste radili na osnovu netačnih podataka Uprave za nekretnine“.
- Traži se naknada za 2/3 deponije. Šta je sa preostalom 1/3? Hoće li i ona jednom doći na red na razmatranje? Da li ste u stručnim organima izvršili analizu ko je doveo do toga da se ovako postupi - interesovao se on, dok je Vido Drašković (LP) ocijenio da je Opština dovedena u zabludu od strane Uprave za nekretnine, upitavši da li postoji mogućnost da iz tih razloga pomenuta institucija nadoknadi troškove sudskog postupka.
Odbonica DSS-a Dragica Perović objasnila da će odluku podržati jer su u pitanju građani koji su oštećeni.
Podsjetivši da svojinsko pravo ne zastarijeva, ali i da građani nisu obilježili svoju imovinu, u kom se slučaju kao vlasnik upisuje država, Željko Aprcović (DPS) je podsjetio „imali smo blokadu „Lovanje“ od istih ovih ljudi“.
-Sada mi ne plaćamo naknadu štete, nego kupujemo 22 hiljade kvadrata zemlje. Ima još dosta zemljišta koje je bez pravnog osnova upisano na Opštinu - rekao je on.
Replicirao je Vido Drašković ocijenivši da je u periodu kada su građani ustali protiv uzurpacije zemljišta na Lovanji, Uprava za nekretnine mogla da reaguje i ispravi grešku.
B.Marković
Tuđu imovinu uknjižili kao svoju
U obrazloženju presude (rev. br. 933/13) Vrhovni sud navodi da odgovornost Opštine proizilazi iz Zakona o obligacionim odnosima, iz razloga što je u formiranju društva doo „Lovanja“ unijela nekretninu vlasništvo tužilaca.
-Tužena je dozvolila izradu objekta od javnog interesa, to jest deponiju smeća na zemljištu koje je vlasništvo tužilaca, i isto je unijela kao osnivački ulog u doo „Lovanja“, a da prethodno isto nije izuzela od vlasnika. Ovakvim izuzimanjem zemljišta od vlasnika, tužena nije formalno eksproprisala zemljište od vlasnika, već je u pitanju faktička eksproprijacija koja nastaje kada se na zemljištu grade putevi, infrastrukturni, ili drugi objekti od opšteg i javnog interesa, iako ne postoji rješenje o oduzimanju zemljišta – stoji u dopisu Vrhovnog suda.