Evropska komisija oštrije je kritikovala Crnu Goru zbog nedostatka rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou, nego što je to bio slučaj u izvještaju prošle godine. Ove godine, Evropska komisija (EK) je počela da kritikuje i zbog nerješavanja konkretnih slučajeva, a to najilustrativnije dokazuje akcija oduzimanja 250 kilograma kokaina u Luci Bar prošle godine. U izvještaju koji je objavljen u utorak, EK je naglasila da od juna prošle godine, kada je pošiljka od 250 kilograma kokaina oduzeta u Baru, crnogorski državni organi nijesu rasvijetlili ko stoji iza te operacije krijumčarenja narkotika. Takođe, izvršno tijelo EU u svom izvještaju uočava da u Luku Bar stiže sve više kontejnera iz Južne Amerike, a istražni organi Crne Gore ne oduzimaju nikakvu drogu.
Što se tiče korupcije, u prošlogodišnjem izvještaju je bilo navedeno da „Crna Gora treba da razvija bilans rezultata u oblasti sprečavanja korupcije, posebno na visokom nivou”, dok je ove godine ukazano da „bilans rezultata u oblasti sprečavnja korupcije, posebno na visokom nivou, ostaje ograničen”. Po pitanju konkretnijih slučajeva, Evropska komisija je istakla da uprkos hapšenjima gradonačelnika Budve i Bara, nije bilo akcija protiv korupcije na najvišem nivou.
– Veliki broj istraga u vezi sa korupcijom nikada ne dovodi do optužnica. Do sada nije bilo konačnih presuda za korupciju na visokom nivou – navela je EK u novom izvještaju.
Kako je ukazano, nekoliko istraga je u toku, ali određeni broj slučajeva visokog profila nikada nisu bili predmet ozbiljne istrage.
– Političke vlasti treba da obezbijede da organi za sprovođenje zakona u potpunosti ostvaruju svoja ovlašćenja, i da se efikasno i nepristrasno ponašaju kada istražuju navode o korupciji – ocjenjuje izvršno tijelo Evropske unije.
U izvještaju od prošle godine, EK je navela da bilans rezultata tek treba da bude izgrađen, iako je tadašnji gradonačelnik Budve Lazar Rađenović već bio u zatvoru zbog afere „Košljun”. Pred ovaj izvještaj, uhapšen je i nekadašnji gradonačelnik Bara Žarko Pavićević, ali po ocjeni EK ni to nije dovoljno za bilans rezultata u prevenciji korupcije na visokom nivou.
Oglasio se juče i poslanik Evropskog parlamenta Eduard Kukan, koji je rekao da više pažnje treba posvetiti većini značajnih djelova procesa integracije u EU, a ovo uključuje funkcionisanje demokratskih institucija, vladavinu prava, građanske slobode i osnovne slobode, naravno slobodu štampe i nezavisno novinarstvo.
– Proteklih 12 mjeseci je pokazalo da sve zemlje moraju da izbjegavaju začarani krug političke krize. Takav proces narušava integracije i dalji demokratski razvoj zemlje. Sve države mogu da uspiju samo u demokratski i politički zdravoj sredini, i na taj način prave suštinski napredak ka EU – kazao je Kukan.
Predstavnici njemačke vladajuće partije SPD (Socijaldemokratska partija) predložili su Bundestagu platformu o integraciji zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, u EU u kojoj navode da žele da vide jačanje državnih agencija za borbu protiv korupcije i predlažu intenzivniju saradnju sa evropskom agencijom za antikorupciju – OLAF. Platformu su sastavili poslanici SPD-a i izvjestioci ove poslaničke grupacije za zapadni Balkan Ditmar Nitan i Josip Juratović, te Dorotea Šlegl i Edelgard Bulman. Oni su u platformi naveli da je svim zemljama regiona potreban značajan napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Saveznoj vladi predlažu da donese konkretne mjere za izgradnju infrastrukture, jer države zapadnog Balkana treba da budu, i međusobno i sa EU, bolje povezane. To se odnosi na drumski, željeznički i vazdušni saobraćaj. Poslanici su u platformi istakli da je u 2015. godini zapadni Balkan i dalje pred velikim izazovima.
– Još su korupcija, nepotizam i klijentelizam društvena karakteristika. To razara povjerenje u politiku kao i u objektivnost javne uprave, i koči preduzetništvo. I dalje su neriješena međudržavna pitanja. To sputava dobrosusjedske odnose. Konstatujemo postojanje nemoćnih parlamenata, netransparentnih političkih odluka, politički zavisno sudstvo i nedostatak medijskih sloboda. Ovi manjkavi politički sistemi lišavaju ljude prednosti, koje mi uživamo u funkcionalnoj demokratiji – naveli su Nitan i Juratović.
Smatraju da i dalje postoji problematična privredna situacija, jer države naslednice SFRJ do danas nijesu u stanju da dosegnu predratni nivo iz kasnih 80-ih godina prošlog vijeka.
Kažu da posebno pati omladina, koja je ekstremno visoko nezaposlena.
– Veliki broj njih, često visokoobrazovani, napuštaju svoje zemlje. Ovi nesavladani izazovi utiču na stabilnost u regionu. Društveni mir je u opasnosti – smatraju Nitan i Juratović, pozivajući njemačku vladu da se aktivnije umiješa i pomogne državama da spremne pristupe EU. M.V.
Nema miješanja sa strane
Socijaademokrate (SD) Crne Gore su kazale da je izvještaj EK potvrdio zalaganje te stranke da je dijalog kroz institucije sistema, a ne na ulici, jedini ispravan način rješavanja svih aktuelnih problema.
– Istovremeno je slanjem jasne poruke od naših evropskih partnera da su raspoloženi da pomognu dijalog, ali ne i da se miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore, raspršena nada pojedinih političkih subjekata, kojima su usta puna vladavine prava, da će se izazivanjem nove nestabilnosti u državi nakon protesta, kroz stvaranje makedonskog scenarija, kreirati ambijent za posredovanja sa strane, u nadi da bi se u tom „lovu u mutnom” jedni dočepali, a ovi drugi ostali na vlasti – rekli su iz Socijaldemokratske Crne Gore.
Većina Austrijanaca protiv članstva Crne Gore u EU
Prema istraživanju Društva za evropsku politiku (OeGFE) iz Beča većina Austrijanaca je protiv članstva Crne Gore u EU. Na pitanje da li su za članstvo Crne Gore u EU, 48 odsto je reklo da nije, 20 odsto je odgovorilo da ih to ne zanima, a 22 odsto da podržavaju Crnu Goru u EU. Anketu je OeGFE predstavio juče, a prema njenim rezultatima, najmanju rezervu Austrijanci imaju prema članstvu BiH u EU.