Predsjednik Upravnog odbora NVO Kvir Montenegro Danijel Kalezić kazao je u razgovoru za „Dan” da će nova parada ponosa u Podgorici biti održana do kraja jeseni, ali da će tačan datum odrediti Organizacioni odbor čije se formiranje očekuje tokom sledećih desetak dana. Kalezić navodi da su na paradu dobrodošli predsjednici Vlade, Skupštine, države, kao i svi predstavnici vlasti i opozicije, kako bi na djelu pokazali svoju praktičnu, a ne samo deklarativnu podršku zaštiti ljudskih prava LGBT osoba.
– Izvjesno je da će četvrti prajd biti održan ove jeseni. Organizacioni odbor odrediće novi koncept povorke i nedjelje ponosa koji će, očekujemo, biti interesantan široj javnosti. Svakako, više zabavan i masovniji prajd je definitivno pred nama – kaže Kalezić.
On navodi da će pozive za učešće poslati svim državnim zvaničnicima.
– Očekujemo veće učešće predstavnika Vlade, institucija i političkih partija iz vlasti i opozicije. Međutim, na svima njima je da odluče da li će i svojim prisustvom dati i konkretnu podršku ljudskim pravima LGBTIQ osoba – istakao je Kalezić.
Na pitanje kako ocjenjuje ambijent po pitanju poštovanja prava LGBT osoba u Crnoj Gori, Kalezić ističe da su u poređenju sa 2009. godinom kada su napravljeni prvi koraci, danas postignuti veliki pomaci ali i da to nije dovoljno.
– Ambijent u kojem LGBTIQ osobe žive u Crnoj Gori i dalje ne daje dovoljno prostora za slobodu. To je i razlog velikom broju aktivnosti koje realizujemo skoro pa na dnevnom nivou. Svake godine bilježimo određene pomake, međutim, cilj – potpuna sloboda za svaku LGBTIQ osobu na svakom mjestu je i dalje ispred nas. Veliki broj LGBTIQ osoba i dalje živi potpuno skriveno. Veliki broj nas i dalje trpi diskriminaciju, omalovažavanje, fizičko i psihičko nasilje u svom okruženju, čak i u porodici. Cilj potpune društvene prihvaćenosti i pravne jednakosti je nešto na čemu ćemo morati još aktivnije i značajnije da nastavimo da radimo kako bismo obezbijedili sigurnost svakoj LGBTIQ osobi u svakom kraju naše zemlje. Iz godine u godinu je sve više nas koji smo dovoljno osnaženi da budemo vidljivi ali ne smijemo zaboraviti sve one za koje radimo sve što radimo – lezbijke, gejeve, biseksualne, trans osobe koje društvo nemilosrdno gura u četiri zida i koje ne smiju nikome saopštiti svoju seksualnu orijentaciju i/ili rodni identitet – upozorio je Kalezić.
Ocijenio je neutemeljenim komentare da na paradi ponosa učestvuje malo LGBT osoba, a više predstavnika NVO koje se zalažu za ljudska prava.
Kalezić navodi da iz godine u godinu bilježe sve veći broj LGBTIQ osoba koje apliciraju za članstvo u Organizacionom odboru prajda, ali i sve veće prisustvo LGBTIQ osoba na samoj Povorci ponosa.
– Živimo u državi u kojoj su homofobija i transfobija i dalje na nedopustivo visokom nivou, u kojoj velika većina LGBTIQ osoba i dalje živi skriveno i u strahu i ako uzmemo u obzir tu realnost u kojoj LGBTIQ osobe žive i uporedimo sa trendom porasta broja LGBTIQ osoba koje dolaze na prajd, zadovoljni smo tim brojem. Što se broja LGBTIQ osoba u našoj zemlji tiče, postoji svjestska statistika o procentu LGBTIQ osoba u društvu koji se kreće do 10 odsto – objašnjava Kalezić.
Dodaje da u Crnoj Gori ne vidi sukob među NVO koje se bore za LGBT prava, kao što je to slučaj u Srbiji.
– Mislim da ne možemo govoriti o podjelama. Svi smo na istom zadatku i svi djelujemo sa istim ciljem. Razlike u pristupu rješavanja problema svakako postoje i to je normalno. Jednoumlje u bilo kojoj životnoj situaciji nikada nije dobro. Sloboda mišljenja i izražavanja je odraz demokratije – smatra Kalezić.M.S.
Loša primjena planova
Kalezić smatra da se Strategija za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba, u dijelu za koji je nadležan civilni sektor, primjenjuje u skladu sa akcionim planom za ovu godinu, ali da izostaju rezultati u onim oblastima gdje država igra ključnu ulogu.
– Smatram da primjena strategije u dijelu koji se odnosi na konkretne društvene promjene, tj. prihvatanje LGBTIQ osoba u svakodnevnom životu, mora biti kvalitetnije primjenjivana. Veoma je zabrinjavajuće trenutno stanje potpune zapostavljenosti i nebrige države u oblasti koja se odnosi na zdravlje LGBTIQ osoba. Ovoj oblasti se od početka ne pridaje pažnja, nema konkretnih akcija koje imaju za cilj pozitivan uticaj na zdravlje LGBTIQ osoba, te samim tim predstavlja glavni problem kada je ukupna implementacija (primjena) strategije u pitanju. Što se tiče oblasti zdravlja, čak ni sredstva za implementaciju aktivnosti nisu problem jer su dijelom obezbijeđena budžetom za 2016. godinu, ali ta sredstva i dalje nisu operativna. Jedini razlog za ovakvo stanje može biti nepostojanje brige i volje države kada je zdravlje LGBTIQ osoba u pitanju, te ovakvo postupanje potencijalno zalazi u polje diskriminacije – ocijenio je Kalezić.