Američki analitičari Danijel Larison i Danijel DePetris smatraju da će se Crna Gora teško naći u NATO-u, jer nova administracija u Vašingtonu ne želi da se Alijansa dalje širi. Oni su komentarisali to što već dva mjeseca Senat SAD ne ratifikuje crnogorski protokol o pristupanju NATO-u, iako su zvaničnici u Podgorici isticali da će sve biti gotovo do kraja januara ove godine.
Danijel Larison, predavač na Univerzitetu Čikago, u tekstu koji prenosi „Ameriken konservativ” podsjeća na medijske navode da će savjetnik za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući Majkl Flin predložiti da predsjednik Donald Tramp pruži podršku da se maloj balkanskoj državi dozvoli da bude članica NATO-a uprkos jakom protivljenju Rusije. Larison naglašava da crnogorsko pridruženje, uprkos tome, nema nikakvog smisla.
– Pridruženje Crne Gore NATO-u je besmislen potez, ali je relativno bezopasan. Alijansa ne dobija ništa njenim članstvom već dobija još jednu članicu koja je bezbjednosno zavisna, koja, kako nam govori prethodno iskustvo, neće ponijeti svoj dio tereta – kazao je Larison.
On ukazuje da bi eventualna saglasnost novom krugu proširenja Alijanse sugerisala da je nova američka administracija konkretnija u podršci NATO-u nego što je to Trampova retorička kampanja nagovještavala.
– Pored činjenice da Crna Gora ničim ne doprinosi Alijansi, njen prijem nema ni veliku podršku u Crnoj Gori. Anketa sprovedena u decembu 2016. godine pokazuje da je samo 39,5 odsto građana Crne Gore za NATO. Nema smisla primiti novu članicu kada u toj državi nema konsenzusa oko pristupanja. NATO ne bi trebalo ni da dodaje nove članice, a naročito ne državu u kojoj je većina stanovnika protiv ideje o pridruženju. U najboljem slučaju to bi od Crne Gore moglo učiniti jednog nevoljnog člana, a u najgorem to NATO-u stvara obavezu ukoliko nastane promjena u javnom mnjenju protiv Alijanse – naveo je Larison.
Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u ozvaničen je u maju prošle godine, i tada je počela procedura njegove ratifikacije u zemljama članicama zapadnog vojnog saveza. Parlamentarnu proceduru ratifikacije pristupnog protokola Crne Gore NATO-u završile su 23 članice alijanse, dok su 22 zemlje u potpunosti okončale nacionalne procedure. Ostalo je da o tome odluče Holandija, Njemačka, SAD, Kanada i Španija.
Kako smatra vašingtonski analitičar Danijel DePetris, ni Kongres SAD nije oslobođen krivice zbog dešavanja u NATO-u. Kako je istakao, prošlog mjeseca jedva da je konstatovano u javnosti na zapadu da je senatski komitet podržao protokol o pristupanju Crne Gore u NATO.
DePetris navodi da je senatski komitet za spoljne odnose ukazao u izvještaju da Crna Gora ima potencijal da napravi doprinos kao članica NATO-a. On citira senatski izvještaj da će „članstvo Crne Gore ohrabriti stalno širenje mira i demokratije u regionu, i da će pokazati spremnost da se doprinese tekućim operacijama NATO-a i da će povećati NATO resurse”.
– Crna Gora je zemlja sa BDP od samo četiri milijarde, od kojih se 1,6 odsto troši na odbranu. Vojska te zemlje ima samo 2.000 članova aktivne službe. Država, takođe, pati od sveprisutne korupcije u okviru državnih i bezbjednosnih službi. Osim toga, otvaranje vrata NATO-a još jednoj državi iz jugoistočne Evrope može ipak izazvati osvetničke akcije Rusije – istakao je DePetris.
Prema proceduri, nakon što svih 28 članica potvrdu o ratifikaciji predaju depozitaru u Vašingtonu i kada se obavi ratifikacija Protokola u Podgorici, Crna Gora će postati 29 članica NATO-a.
M.V.
Server: Nije dobro ako dođe do blokade
Profesor na Univerzitetu Džon Hopkins, Danijel Server, kaže da bi eventualno blokiranje crnogorskog prijema u Alijansu demoralisalo i druge države na Balkanu. On je rekao da, ipak, ne očekuje da se blokiranje dogodi.
– Dva senatora su bila protiv crnogorskog članstva, ali njihovi prigovori, iskreno, nisu utemeljeni na nečemu uvjerljivom. No, zbog procedure, oni su imali mogućnost da sve odlože i to su i učinili. Očekivanje je da će 98 senatora glasati za, ali čak iako to bude 95, a ne 98, to neće napraviti nikakvu razliku jer će to opet biti dominantna podrška – kaže Server za RSE.
On je naveo da sigurno ne može odgovoriti na pitanje kada će se to desiti.
– Nisam siguran da li to iko može, zato što su procedure u Senatu vrlo tajnovite i nejasne. Nisam u toku kakav je plan da se Senat pokrene i glasa o ovome, ali nije jednostavno neko pitanje dovesti do tačke da se Senat o njemu izjašnjava. Bilo bi vrlo demoralizirajuće ako bi došlo do poraza crnogorskih nastojanja za članstvom, ali ne očekujem da će do toga doći. Možda će doći do odlaganja koje se Crnogorcima neće činiti ugodnim, i čak i samo to može biti destabilizirajuće. Ali, mi smo demokratija i naš Senat ima svoja pravila i procedure i moramo živjeti s tim – kaže Server.