Preko šest hiljada preduzeća se prijavilo za reprogram poreskih potraživanja, a očekuje se da će biti reprogramirano preko 190 miliona eura. Zakon o reprogramu pružio je mogućnost velikim poreskim obveznicima da nagomilana dugovanja izmire u 60 mjesečnih rata, čime će se obezbijediti preko 20 miliona eura godišnje prihoda u državnu kasu. I poreski obveznici i članovi parlamenta smatraju da je u pitanju jedno od boljih rješenja za naplatu nagomilanog poreskog duga. Ipak, još se ne zna šta će se desiti sa jednom od najvećih državnih kompanija, nacionalnim avioprevoznikom Montenegroerlajnzom koji sa preko 15 miliona duga predvodi listu najvećih dužnika po osnovu poreza i doprinosa. Ova se kompanija prijavila za reprogram poreskog duga, ali imajući u vidu da su avioprevoznik, kao i tri željezničke kompanije bili korisnici državne pomoći nemaju pravo na plaćanje duga u 60 mjesečnih rata. Ukoliko se do kraja nedjelje ne nađe rješenje, izvjesno je da stečaj prijeti kako Montenegroerlajnzu tako i željezničkim preduzećima.
Tri željezničke kompanije – Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz, ali i Održavanje željezničkih voznih sredstava, po osnovu poreza i doprinosa duguju državi preko sedam miliona eura.
Poslanici opozicije smatraju da će, ukoliko dođe do uvođenja stečaja u željeznička preduzeća i Montenegroerlajnz, pred početak turističke sezone, posledice biti katastrofalne. Oni poručuju da je ovakvo stanje i ekstremno visok poreski dug pokazuju da vlast više od dvije decenije netransparentno i nedomaćinski vodila javne finansije.
U Građanskom pokretu URA smatraju da je vladajuća partija isključivi krivac za ovakvo stanje.
– Da su se porezi plaćali na vrijeme i da se državna pomoć koristila onako kako treba, sigurno je da sada ne bi došlo do ovakvog stanja. Činjenica je da trenutno imamo državne kompanije, kojima je upravo država najviše pomagala, sa najvećim poreskim dugom i najmanjim stepenom discipline. To je dozvolila vlast i određeni ljudi treba da snose odgovornost za ovakvo stanje. Ukoliko dođe do stečaja u državnim preduzećima, činjenica je da je isključivo vlast za to kriva – smatraju oni.
Poslanik DF-a Janko Vučinić ističe da se ne može preko noći riješiti ono što se godinama pogrešno radilo.
– Vlast je dozvolila određenim tajkunima i miljenicima da preko dvije decenije gomilaju poreski dug, zato imamo sada katastrofalno stanje i poreski dug od preko 700 miliona eura. Miljenicima i tajkunima DPS-a dozvoljavano je da ne plaćaju porez, već su to umjesto od njih, kroz razne namete, naplaćivali od građana – naglasio je Vučinić.
Prema poslednjim zvaničnim podacima Poreske uprave, do prošle nedjelje za reprogram je predato 5,4 hiljade zahtjeva sa iznosom od 184, 9 miliona eura duga, od čega se 2,6 hiljada prijava odnosilo na preduzeća, odnosno 2,8 hiljada na građane. Od te sume osnovni dug je 164,9 miliona eura, a kamata 19, 96 miliona eura.
Najviše zahtjeva podneseno je u Podgorici – 1,3 hiljade sa ukupnim potraživanjem od 74,5 miliona, u Pljevljima 265 zahtjeva sa iznosom od 22,7 miliona, a u Budvi 437 zahtjeva sa 14,3 miliona eura. Dosad su 74 poreska obveznika podnijela zahtjev za izvršenje jednokratne uplate od 1,8 miliona eura. U Poreskoj upravi su zadovoljni prvim rezultatima Zakona o reprogramu poreskih potraživanja, a najavili su i žestok obračun sa onim dužnicima koji se nijesu prijavili za reprogram. Tim kompanijama će biti blokirani računi, a krajnja mjera je uvođenje stečaja.B.Ma.
Prijavilo se 127 preduzeća sa crne liste
Za reprogram se prijavilo čak 127 preduzeća sa crne liste poreskih dužnika, a njihov dug je 101,9 miliona eura.
Na poziv za reprogram poreskog duga su se prijavili i Rudnik uglja koji je drugi na listi najvećih poreskih dužnika, sa dugom od 13,9 miliona eura duga, Vektra Montenegro sa 5,1 milion, Plantaže sa 4,2 miliona i Tehnoput sa 3,4 miliona eura duga. Ti poreski obveznici i svi koji se nijesu prijavili za reprogram imaju obavezu da uredno izmiruju tekuće obaveze. Za reprogram se prijavio znatan broj lokalnih javnih preduzeća i ustanova sa dugom od 12,2 miliona eura i kamatom do 327,2 hiljade eura kao što su Opština Ulcinj sa 3,5 miliona eura i Pljevlja sa 2,3 miliona eura.