ANDRIJEVICA - Stečaj je bio sudbina većine nekad uspješnih privrednih kolektiva na sjeveru Crne Gore, koji su kasnije su i zatvoreni. Takva sudbina zadesila je i andrijevička preduzeća što je bitno uticalo da ova opština, uz izražena migraciona kretanja i drastičan pad nataliteta, doživi sveukupnu stagnaciju, dok su fabrički objekti i imovina, uglavnom, prepušteni propadanju. Sve te neuspjele privatizacije obilježili su brojni štrajkovi radnika koji, kad se sve sagleda, nijesu doprinijeli rješavanju nagomilanih ekonomskih i socijalnih problema. U većini slučajeva radničkim zahtjevima nije udovoljavano, pa su mnogi svoja prava pokušavali da ostvare sudskim putem. No, kako su godine odmicale, protesta je bivalo sve manje, pa su i minuli prvomajski praznici u Andrijevici protekli sasvim mirno, bez radničkih okupljanja i izražavanja nezadovoljstva. Bivši radnici tvrde da se neko ozbiljno poigrao s njihovim dušama i da su unaprijed žrtvovani kao kolateralna šteta.
-Pokazalo se da Prvi maj, kao praznik rada, više ne postoji u Crnoj Gori. To je samo misaona imenica, jer je ova država pregazila radničku klasu. Aktuelni vlastodržci su krenuli da unište i ovo malo radnika što je ostalo. Mi godinama nijesmo primali plate, ali to nikoga nije zanimalo. Ljudima koji vode ovu zemlju bitno je samo da pojedini ministri izađu u javnost i saopšte kako su sklopili neke važne ugovore o privatizaciji preduzeća, izbjegavajući da kažu da se radi o najobičnijoj pljački – navode bivši radnici.
Statistika svjedoči da veliki broj radno sposobnih Andrijevičana nikad nije ni zasnovao radni odnos, a da je većina nekad zaposlenih, zbog zatvaranja privrednih i drugih kolektiva, ostala bez posla. U Andrijevici ima više korisnika socijalnih davanja nego zaposlenih. Gro penzionera prima penzije ispod prosjeka, od kojih nije mali broj onih koji s tako minimalnim primanjima izdržavaju višečlane porodice. Uz to, podaci ukazuju da je u prosjeku skoro svaki punoljetni stanovnik Andrijevice kreditno zadužen, a većina navodi da nemaju rješenja kako da odgovore naraslim zaduženjima.
Za vrijeme tranzicionih procesa u Andrijevici je zatvoren pogon fabrike kože „Polimka“, u kome je nekada radilo blizu 200 radnika. Sličnu sudbinu doživio je i pogon „Komovi“, koji je poslovao u sastavu beogradskog „Soko Štarka“ gdje je nekad plate zarađivalo blizu 200 uposlenih. Fabrika ventilacione opreme „Termovent“ upošljavala je 160 ljudi, privatizovana je od strane beogradske „Montaže“, da bi nakon toga bilo radno angažovano svega nekoliko radnika. Krajem osamdesetih godina ugašeno je i preduzeće „Mermer“ koje je u jednom momentu brojalo preko 100 zaposlenih. Sa radom je prestalo i trgovinsko preduzeće „1.maj“, kao i andrijevičaka i konjuška poljoprivredna zadruga, dok su prilikom transformacije Šumskog preduzeća ugašene pojedine radne jedinice. Na taj način je oko hiljadu andrijevičkih radnika izgubilo posao, među kojima je mali broj onih koji su ponovo zasnovali radni odnos.
-Tužno je pogledati zatvorene fabrike, a još tužnije se suočiti se sa životnom pričom onih koji su radili u tim fabrikama. No, najtužnije je to što smo prinuđeni da slušamo tvrdnje onih koji su nas doveli do prosjačkog štapa o tome kako se u ovoj zemlji dobro živi. Pitamo se samo otkud im toliko smjelosti da nas iz dana u dan guraju u još veću provaliju – ističu bivši radnici.D.J.
Radnici pretvoreni u robove
Iz OO DF-a tvrde da u Vasojevićima više nema radnika spremnih da javno ukažu na katastrofalnu ekonomsku politiku koju je poslednjih decenija vodila aktuelna vlast.
-Aktuelni vlastodržci su uništili sve što se moglo uništiti, pa samim tim i radničku klasu. Zato ne čudi što i to malo obespravljenih radnika ćuti i podanički služi pretpostavljenima. Tim prije, jer danas u državnim službama rade, uglavnom, partijski poslušnici koji znaju da će biti grubo sankcionisani ukoliko podignu svoj glas i saopšte istinu. Isto tako, oni koji rade u privatnom sektoru, rade na crno tako da su njima unaprijed zatvorena usta, jer poslodavac može da ih pošalje kući kad god poželi. Tako su radnici u stvari robovi koji ćute i trpe – navode iz OO DF-a.