K
ineska ulaganja u infrastrukturu na zapadnom Balkanu podstiču ionako proširenu korupciju u regionu, navodi u najnovijoj analizi Institut za bezbjednosna istraživanja Evropske unije (EUISS). Institut, sa sjedištem u Parizu, čije analize prate Evropska komisija i druga tijela Evropske unije, takvu tvrdnju potkrepljuje podacima da su dosadašnje kineske investicije u puteve i željeznice od 5,5 milijardi eura došle u Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju tako što su„kineske kompanije dobijale ugovore direktno od vlada, a ne preko tendera koji nalažu nadmetanje” više firmi.
U Crnoj Gori prioritetnu dionicu autoputa Bar–Boljari od Smokovca do Mateševa gradi kineski CRBC, a prema ugovoru taj posao iznosi 809,6 miliona eura. Cijena 41 kilometra od Smokovca do Mateševa će, međutim, biti znatno veća jer je 85 odsto sredstava uzeto kroz kredit u dolarima, a dolar je od 2014. godine ojačao u odnosu na euro. Prilikom sklapanja posla za autoput, nije raspisivan tender, već je postignut dogovor sa Kinezima, nakon čega je u Skupštini usvojen Zakon o autoputu. Opozicija je od početka ukazivala da je za 41 kilometar preskupo platiti 809,6 miliona i da je to najskuplji kilometar autoputa na svijetu.
Analiza Instituta najviše se fokusira na izgradnju autoputa u Makedoniji Kičevo–Ohrid, a pojedini detalji podsjećaju na dešavanja prilikom skapanja posla za gradnju prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa.
Zapadnobalkanske zemlje, kako se ukazuje u analizi, „često su morale da donose posebno uobličene zakone za kineske projekte da bi udovoljile zahtjevima Pekinga da se ugovori prave direktno s vladama, što stvara nejasne praznine i izuzetke u zakonima i odlaže usaglašavanje regiona sa pravilima i standardima EU”, prenosi Beta.
U prilog takvoj tvrdnji EUISS posebno navodi slučaj kineske investicije u autoput Kičevo–Ohrid i ocjenjuje da je tu utvrđen gubitak za makedonski budžet od 155 miliona eura i „otkriven skandal u koji su upleteni četvorica političara iz prethodne vlade, uključujući bivšeg premijera”.
– Mnoštvo je navoda širom regiona da su neki ugovori s kineskim kompanijama praćeni nezakonitim plaćanjima, stavlja do znanja Institut EU i predočava da „izostanak uvida u cjelokupan postupak sklapanja ugovora „Kina učvršćuje ustaljeni način vođenja poslova iza zatvorenih vrata, podriva reforme koje sprovode vlade” u regionu i doprinosi stvaranju „bijelih slonova” na zapadnom Balkanu – prenosi Beta.
U analizi se primjećuje da su pri tome ograničeni javni uvid i izvještaji o poslovima, moguć je otud „državni upliv na sklapanje projekata umjesto ocjene o izvodljivosti… I tek kad skandal izbije na vidjelo, kao u BJR Makedoniji, sve pojedinosti projekata finansiranih od Kine dolaze do javnosti”.
Institut za bezbjednosna istraživanja EU podvlači da „sve to dovodi do pogoršavanja već postojeće razmjere korupcije u regionu” i kaže da „Kina svakako nije jedina odgovorna za takvo stanje stvari i poslova, ali njeni projekti bitno tome doprinose”.
D.M.
Šteta 120 miliona zbog lošeg vođenja projekta
Poslije promjene vlade u Skoplju, podsjeća se u analizi, Ministarstvo transporta i komunikacija zaustavilo je radove na autoputu Kičevo–Ohrid, koje sa 373 miliona eura finansira Kina, zbog navoda o gubitku od 155 miliona eura za makedonski budžet. Kineska Eksim banka finansira sa 206 miliona eura i autoput Skoplje-Štip, „a ti projekti su stalno praćeni tvrdnjama o korupciji… i vodeća opoziciona stranka Socijaldemokratska unija Makedonije je 2017. objelodanila 38 video-snimaka razgovora visoko rangiranih političara vladajućih stranaka koji su razgovarali o direktnim plaćanjima od strane odabranih kineskih kompanija”.
U analizi EU se podvlači da je sve to istraživalo Specijalno javno tužilaštvo u Skoplju i najnovija otkrića Ministarstva transporta i komunikacija ukazuju na loše upravljanje ovim projektom, što je povećalo troškove za 120 miliona eura, kao i da je ugovor išao u prilog politički povezanim domaćim kooperantima”.
Kineska kompanija koja je dobila ugovore i izvodi radove u Makedoniji je Sinohidro, „jedna od mnogih na crnom spisku Svjetske banke”, napominje Institut EU i dodaje da „primjer BJR Makedonije ukazuje na kineski model ulaganja u infrastrukturu na zapadnom Balkanu i moguće je da skrene pažnju na slične probleme u koji se u budućnosti mogu pojaviti u zemljama gdje počinju kineski projekti”.