Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Nema zastare za Milovu ekipu * Podržite mene i srušićemo DPS * Katnić traži pritvor za Mandića * Jelić ne prijavljuje da ima firmu * Nema zastare za Milovu ekipu * Nije strašno * Djeca ćute o nasrtajima sajber nasilnika
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 08-03-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Slađana Radojević, samohrana majka :
– Ne treba mi ruža, nego metar drva.

Vic Dana :)

- Haloo! Je l‘ to vatrogasna služba?
- Jeste gospođo, izvolite.
- Ja sam skoro posadila cvijeće...
- Gospođo, tražili ste vatrogasnu službu!?
- Da jesam, to je vrlo skupo, egzotično cvijeće...
- Gospođo, tražili ste i dobili ste vatrogasnu službu a ne cvjećaru! Recite kako vam možemo pomoći ili spustite slušalicu i smjesta nam oslobodite vezu!!!
- Ma dobro de, šta me odmah napadate, komšiji gori kuća, pa kad budete gasili požar pazite mi na cvijeće...
Ako posle tri mjeseca teretane ne vidite rezultate, pređite na fotošop.
Čujem da ti se sestra udala za boksera. Kako izgleda?
Nemam pojma! Posle svakog meča je drugačiji.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2018-03-04 PETAR ROMANOV: KATARINA VELIKA (8) Kneževi razlozi za osvajanje Krima Poznati ruski istoričar Karamzin je pisao da vijek Petra Velikog „nije bio vijek svjetlosti, već početak svitanja u Rusiji“, a prava svjetlost se pojavila tek dolaskom Katarine II na vlast. Petar Romanov, pisac, publicista i politički analitičar, u svojoj knjizi „Rusija i Zapad“ sa mnogo novih detalja iz perioda Katarinine vladavine osvjetljava njen život i politički odnos prema Zapadu
Dan - novi portal
-Pre­veo sa ru­skog i pri­re­dio:VO­JIN PE­RU­NI­ČIĆ

Dva ra­ta Ru­sa sa Osman­li­ja­ma za vri­je­me vla­da­vi­ne Ka­ta­ri­ne II do­ni­je­li su za­slu­že­nu sla­vu nje­noj ar­mi­ji i flo­ti, a Ru­si­ja je do­bi­la no­ve te­ri­to­ri­je. Krim, oda­kle su vr­še­ni na­pa­di to­kom mno­gih vje­ko­va na ru­sku dr­ža­vu i ku­da su od­vo­đe­ne hi­lja­de lju­di u rop­stvo, u po­čet­ku je po­stao ne­za­vi­san od Tu­ra­ka, a za­tim ušao u sa­stav Ru­ske im­pe­ri­je. Ta­ko se uka­za­la pri­li­ki da se i tre­ća gla­va „zma­ja“ na kra­ju od­si­je­če.
In­te­re­sant­no je, ipak, da je osva­jač Kri­ma, pre­u­zvi­še­ni knez Gri­go­rij Po­tem­kin –Ta­vri­če­ski, mi­lje­nik, a po ne­kim tvrd­nja­ma, mor­ga­nat­ski su­prug Ka­ta­ri­ne II, ste­kao svjet­sku sla­vu, ali ne ni­ka­ko kao he­roj. Pr­vo što pad­ne čo­vje­ku na pa­met, kad po­me­nu ime Po­tem­ki­na, to ga ne pod­sje­ća na he­roj­ski čin, a ču­ve­na sin­tag­ma „Po­tem­ki­no­va se­la“sim­bol je slu­gan­ske oda­no­sti i do­dvo­ra­va­nja, la­žnog sja­ja i pre­va­re.
Od­mah da ka­žem da se na kne­že­vom gro­bu na­la­zi sra­mo­tan i ne­pra­ve­dan epi­taf. Po­tem­kin je ve­li­ki dr­žav­nik Ru­si­je u tra­ja­nju od 17 go­di­na, od 1774. do 1791. go­di­ne, u stva­ri, bio je dru­ga lič­nost u Ru­si­ji i za­slu­žu­je dru­go sje­ća­nje.
Osta­vi­mo po stra­ni ko­lo­rit­nu kne­že­vu lič­nost, u ko­joj je po­pri­lič­no is­pre­ple­ta­no sva­šta, i ta­len­ti, i ljud­ski po­ro­ci, a ta­ko­đe i ka­rak­ter me­đu­sob­nih od­no­sa Gri­go­ri­ja Po­tem­ki­na i Ka­ta­ri­ne II, jer je mno­go va­žni­je pro­a­na­li­zi­ra­ti nje­go­vo glav­no ži­vot­no dje­lo – osva­ja­nje i ko­lo­ni­za­ci­ju Kri­ma.
Ču­ven je Po­tem­ki­nov krat­ki iz­vje­štaj Ka­ta­ri­ni, ko­ji je na­zvan Krim­ski pro­je­kat. On da­ti­ra iz 1782. go­di­ne i po­ja­vlju­je se kao dio mno­go ve­ćeg Grč­kog pro­jek­ta, tj. od­no­si se na pi­ta­nje o bu­duć­no­sti Osman­ske im­pe­ri­je.
Grč­ki pro­je­kat, u to vri­je­me, de­talj­no su raz­ma­tra­li i ru­ska ca­ri­ca i austrij­ski im­pe­ra­tor Jo­sif II. Po­red to­ga, iako su Ru­si pi­ta­nje Kri­ma raz­ma­tra­li u ši­rem kon­tek­stu Grč­kog pro­jek­ta, u pre­go­vo­ri­ma sa Be­čom ni­je­su to ni iz­no­si­li, jer su u Pe­ter­bur­gu sma­tra­li da je pi­ta­nje Kri­ma unu­tra­šnja stvar Ru­si­je.
Kon­stan­ti­no­polj je bio Ka­ta­ri­nin san. Sno­vi su mo­gli da se ostva­re ili ne u za­vi­sno­sti od si­tu­a­ci­je, jer je una­pri­jed do­ne­se­na od­lu­ka o po­ho­du na Krim bi­la iz­dik­ti­ra­na ži­vot­nim in­te­re­si­ma Ru­si­je.
Po­tem­kin je prin­ci­pi­jel­no i de­talj­no ar­gu­men­to­vao da se Krim mo­ra osvo­ji­ti. Kao pr­vo, on je uka­zi­vao na to da je Krim još od dav­ni­na po­stao za Ru­si­ju iz­vor sve­mo­gu­ćih ne­vo­lja i ne­sre­ća:
„Ta­tar­sko gni­je­zdo na ovom po­lu­o­str­vu je još od sta­rih vre­me­na uzrok ra­to­va, ne­mi­ra, na­ših is­pre­ki­da­nih gra­ni­ca, ne­pod­no­šlji­vih tro­ško­va, ko­ji su u ca­re­vi­ni Va­šeg ve­li­čan­stva, sa­mo za ovo mje­sto, već pre­šli vi­še od 12 mi­li­o­na“.
Kao dru­go, Po­tem­kin je dao de­ta­ljan opis te ge­o­po­li­tič­ke ko­ri­sti, što je Ru­si­ji da­va­lo na­du da će pri­sa­je­di­ni­ti ostr­vo svo­joj dr­ža­vi:
„Svo­jim po­lo­ža­jem Krim pre­ki­da na­še gra­ni­ce... Za­mi­sli­te sa­da da je Krim Vaš i da te bra­da­vi­ce vi­še ne­ma na no­su, eto, od­jed­nom je po­lo­žaj gra­ni­ca iz­van­re­dan.Tur­ci će se gra­ni­či­ti sa na­ma ne­po­sred­no Bu­gom i za­to će di­rekt­no oni lič­no mo­ra­ti da ima­ju po­slo­ve sa na­ma, a ne pod ime­nom dru­gih. Sva­ki nji­hov ko­rak tu je vi­dljiv. Sa ku­ban­ske stra­ne, po­vrh čvr­stih utvr­đe­nja, u ko­ji­ma se na­la­zi voj­ska, tu je uvi­jek sprem­na i mno­go­broj­na Don­ska ar­mi­ja. Plo­vid­ba bi Cr­nim mo­rem bi­la slo­bod­na, jer sa­mi mo­že­te za­klju­či­ti, da Va­ši bro­do­vi te­ško is­plo­vlja­va­ju, a još te­že uplo­vlja­va­ju“.
Kao tre­će, Po­tem­kin je obe­ćao da će za­u­zi­ma­njem Kri­ma ima­ti ve­li­ke eko­nom­ske ko­ri­sti:
„Pri­ho­di sa ovog po­lu­o­str­va će se u Va­šim ru­ka­ma uve­ća­ti, sa­ma so će bi­ti va­žan ar­ti­kal, a da ne go­vo­rim o ži­tu i vi­nu“.
Na kra­ju, kao če­tvr­to, knez je skre­tao pa­žnju i na to da tač­no ta­ko ra­de i sve osta­le evrop­ske dr­ža­ve, kad su u pi­ta­nju nji­ho­vi in­te­re­si:
„Vi ima­te oba­ve­zu da po­di­že­te sla­vu Ru­si­je. Po­gle­daj­te, ko­me su ospo­ri­li ono što je za­u­zeo. Fran­cu­ska je uze­la Kor­zi­ku. Austrij­ski će­sa­ri su, bez ra­ta, vi­še uze­li u Tu­ra­ka, ne­go što smo mi. Ne­ma dr­ža­ve u Evro­pi, ko­je ne bi iz­me­đu se­be po­di­je­li­le Afri­ku, Azi­ju, Ame­ri­ku“.
Svoj iz­vje­štaj Po­tem­kin je re­zi­mi­rao: „Gra­ni­ca Ru­si­je je Cr­no mo­re“.
Po­tem­ki­no­ve ar­gu­men­te je Ka­ta­ri­na po­tvr­di­la i za osva­ja­nje Kri­ma knez je do­bio bla­go­slov od im­pe­ra­tor­ke. Što se ti­če mo­gu­ćih pro­te­sta od stra­ne dru­gih evrop­skih dr­ža­va, pre­ma nji­ma se Ka­ta­ri­na od­no­si­la uvi­jek hlad­no­krv­no. Tim po­vo­dom je ona pri­mi­je­ti­la da, kad stvar do­đe do dje­lid­be tur­skih te­ri­to­ri­ja, ni dru­ge evrop­ske ze­mlje ne osta­nu po stra­ni: „Kad se ko­lač is­pe­če, kod sva­ko­ga se ja­vi ape­tit“.
( Ka­ta­ri­na kao da je pred­vi­dje­la bu­du­ći Ber­lin­ski kon­gres 1878. go­di­ne, kad je je­dan ve­li­ki pri­ja­telj Osman­ske im­pe­ri­je, Ve­li­ka Bri­ta­ni­ja, pri­sa­je­di­ni­la se­bi Ki­par, a dru­gi ve­li­ki pri­ja­telj Tu­ra­ka, Austri­ja, pri­gra­bi­la Bo­snu i Her­ce­go­vi­nu)
Na­sta­vi­će se

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"