Crna Gora Dan djeteta 1. jun dočekuje sa oko 138.000 građana mlađih od 18 godina, pri čemu je 55.300 u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, pokazuje analiza najnovijih statističkih podataka Monstata. Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, oko 15.000 mališana prima socijalnu pomoć, odnosno dječji dodatak od dvadesetak eura, što nije dovoljno ni za podmirivanje mjesečne karte za put do škole.

Da položaj djece u Crnoj Gori nije zadovoljavajući svjedoči i podatak da su samo tokom prošle godine centri za socijalni rad evidentirali 501 slučaj zlostavljanja djece, a četvoro je ubijeno. Nažalost, mnogo je mališana kojima se djetinjstvo prekine često prisilnim ugovorenim brakovima, a u takvoj negativnoj praksi učestvuju i nadležne institucije. U prilog tome je i činjenica da je u poslednje četiri godine podneseno 95 zahtjeva za sklapanje maloljetničkih brakova, a samo su tri odbijena.

Iz UNICEF-a navode da njihova istraživanja pokazuju da u Crnoj Gori 40 procenata djece uzrasta od 36 do 59 mjeseci pohađaju organizovane programe obrazovanja u ranom djetinjstvu. Ipak, ističu da samo sedam procenata djece iz najsiromašnijeg kvintila pohađaju organizovani program obrazovanja u ranom djetinjstvu, u odnosu na dvije trećine djece iz najbogatijeg kvintila (66 procenata).

– U Crnoj Gori, 94 procenta djece dobi od 36 do 59 mjeseci dostiglo je očekivani nivo razvoja. U domenu učenja, 98 procenata djece dostiglo je očekivani nivo razvoja, u domenu fizičkog razvoja 99 procenata i u domenu socio-emocionalnog razvoja 94 procenta. Međutim, mnogo niži procenat djece dostigao je očekivani nivo razvoja u domenu poznavanja pismenosti i poznavanja brojeva (24 procenta) – kažu iz UNICEF-a.

U instituciji Zaštitnika ljudskih prava navode da se u ostvarivanju prava djeteta, u cjelini posmatrano, primjećuje se napredak u određenim oblastima. Međutim, kako kažu, i dalje se uočava nesklad u ostvarivanju prava djece različitih regiona kao i u pogledu ostvarivanja prava ranjivih kategorija djece.

– U porodično-pravnim postupcima djeca i dalje nijesu dovoljno vidljiva i princip njihove participacije se ne sprovodi u punoj mjeri. Organi starateljstva još u dovoljnoj mjeri ne koriste svoja ovlašćenja u slučajevima zanemarivanja roditeljskih prava, zloupotrebe djece i manipulativnog ponašanja roditelja. Prilikom izvršenja pravosnažnih sudskih odluka, koje se odnose na ostvarivanje ličnih odnosa između djece i roditelja sa kojima ne žive, uočene su brojne slabosti te je potrebno intenzivirati napore na uspostavljanju efikasnog i djeci prilagođenog sistema izvršenja sudskih odluka. Nasilje nad djecom kao i vršnjačko nasilje među njima, sve je izraženija pojava, pa je s tim u vezi potrebno preduzeti efektivne mjere i radnje kako u cilju jačanja psihološko-pedagoških službi u školama, tako i zalaganjem za promjene u društvenim normama koje prihvataju, opraštaju ili ignorišu nasilje – navodi ombudsman.

Kažu da preopterećenost pojedinih obrazovnih ustanova (centralnog i južnog regiona) i dalje je prisutna.

– Učenički prevoz takođe nije u potupnosti dostupan svim učenicima kojima je potreban. Još uvijek postoje obrazovno-vaspitne ustanove koje nijesu prilagođene učenicima sa smetnjama u razvoju. Podaci pokazuju da je veliki broj porodica izložen riziku siromaštva i socijalnoj isključenosti, što se može negativno odraziti na roditeljske odgovornosti i najbolji interes djece – smatra ombudsman.

M. S.

---

Djeca izloženija riziku na mreži i van nje
Ombudsman navodi da neujednačen i disproporcionalan razvoj zdravstvenih kapaciteta i dalje je evidentan kao i velike razlike među regionima u pristupačnosti.

– Kako se djeca svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima koji mogu ugroziti njihovo mentalno zdravlje, trebaju im biti dostupniji servisi podrške, pomoći i zaštite koji im se pružaju. Digitalna tehnologija ima veliki uticaj na djecu, njihove živote i budućnost ne samo u pozitivnom smislu već, nažalost, i u negativnom jer postaju sredstvo za već postojeće oblike zloupotrebe i zlostavljanja, pa su djeca izloženija riziku ne samo na mreži, već i van nje, te se sa većom pažnjom moramo posvetiti ovom pitanju. Evidentne su brojne aktivnosti koje država i institucije sprovode s ciljem unapređenja položaja djece i ostvarivanja njihovih prava i ovom prilikom podsjećamo da se u rad o oblasti ljudskih prava i sloboda nikada ne može smatrati završenim poslom, pa je tako i sa oblašću dječjih prava – zaključuju u instituciji.