Oko 24.226 građana Crne Gore živi od po 30 eura koje mjesečno prihoduju, dok država za materijalno obezbjeđenje porodice (MOP) svakog mjeseca daje oko 750.000 eura. Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar dočekuje skoro deset odsto građana ispod granice siromaštva, oko 40.000 nezaposlenih i sve veći broj obespravljenih radnika, koji su na rubu egzistencije.
Podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja pokazuju da je u avgustu pravo na dječji dodatak ostvarilo 11.634 djece, za šta je izdvojeno 246.750 eura. Prosječno, dječji dodatak iznosi 21 euro. Naknadu od oko 63 eura po osnovu rođenja u avgustu je ostvarilo 3.846 građana, dok su naknadu od 115 eura za novorođeno dijete dobila 704 korisnika.
Dodatak za njegu i pomoć od 65 eura u septembru je dobilo 15.236 građana. Ličnu invalidninu (LI) prima 2.257 korisnika, a ona je prosječno 113 eura. Naknadu roditelju ili staratelju – njegovatelju lica koje je korisnik LI ostvarilo je 1.747 građana, a u tu namjenu opredijeljeno je 358.133 eura. Naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece ostvaruje 20.767 majki, za šta se mjesečno opredijeli 5,26 miliona eura.
Država na socijalna davanja mjesečno troši oko 10 miliona eura.
Predsjednik podgoričkog odbora Radničke partije Radovan Tošković smatra da odnos visine potrošačke korpe, prosječne penzije i plate pokazuje da je siromaštvo na mnogo većem nivou. On kaže da je za trenutno socijalno stanje velikog broja građana odgovorna vlast, navodeći da bi „okupator imao više razumijevanja prema ugroženim kategorijama stanovništva”.
– Faktički, država je svojevrsni logor. Tolika primanja su logoraši imali za vrijeme svakog rata. U čemu je Crna Gora evropska država? Evropska je samo što se nalazi na tlu Evrope, a po svim drugim kategorijama, uz svo poštovanje Afrike, ona zaostaje i iza afričkog nivoa – kazao je Tošković za „Dan”.
Smatra da u Crnoj Gori 27 godina vladaju jad, bijeda i pustoš.
– Potrošačka korpa je dvaput veća od prosječne plate, što pokazuje tužnu i sumornu sliku građana, u kakvoj su situaciji i kako žive. Crna Gora je država socijalne nepravde i ona za ogroman broj stanovništva nije Crna Gora, već „crna mora” – izjavio je Tošković.
Veselin Vujanović iz Udruženog sindikata državnih institucija smattra da 25.000 eura, kojima je na raspolaganju pojedinačno 30 eura po mjesecu, imaju neki dodatni izvor prihoda, navodeći da ne može da zamisli da neko danas može da izdržava porodicu sa tim sredstvima. Smatra da građani koji su u stanju socijalne potrebe, imaju prihode sa strane, u vidu donacija, rada u sivoj ekonomiji, od usluga prodaje i preprodaje.
– U bilo kojim oglasima možemo da vidimo koliko ljudi pruža neku vrstu usluga, koliko ih preprodaje na pijacama, nadniče, čiste, spremaju. Sve to nije podložno kontroli kroz Poresku ustanovu i druge institucije države. Ljudi opet ostvaruju dobit i pokušavaju da prežive na neki normalni način, ako je to moguće – smatra on.
Vujanović je za „Dan” ocijenio da bi socijalna primanja trebalo revidirati, kako bi se utvrdilo koliko ljudi posjeduje zemlju, nekretnine i neka druga sredstva. Mišljenja je da su otvaranje radnih mjesta i što više investicija jedini način da se građani izbore za bolji standard.
– Sve ljude koji su na listama socijalnih pomoći treba evidentirati, utvrditi koliko je njih radno sposobno, i da oni imaju prioritet pri zapošljavanju. Uvođenje neke vrste javnih radova bio bi jedan od načina da se ljudi uposle. Poslodavce koji upošljavaju te ljude, trebalo bi osloboditi poreza za plate – predlaže Vujanović.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su poručili da je Crna Gora po Ustavu država socijalne pravde i da obezbjeđuje materijalnu sigurnost licu koje je nesposobno za rad i nema sredstava za život, ali je realnost daleko od najvišeg pravnog akta.
– U praksi, mnogo veći broj građana Crne Gore jedva sastavlja kraj s krajem od 53.772 onih (8,6 odsto) koji zvanično spadaju ispod linije siromaštva, prema procjenama koje je Monstat poslednji put radio 2013. godine, na osnovu procjene potrošnje odrasle osobe do 186,45 eura mjesečno. Iznosi socijalnih davanja i dalje su višestruko manji od iznosa koji je neophodan za preživljavanje od gladi, a iznos prosječne plate ni blizu ne može da obezbijedi troškove života četvoročlane porodice. U Crnoj Gori prosječna plata, bez poreza i doprinosa iznosi 502 eura, vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu se površno i krajnje restriktivno procjenjuje na 807 eura (decembar 2015. godine), dok je socijalna pomoć – materijalno obezbjeđenje za četvoročlanu porodicu samo 108 eura, pa ni blizu ne obezbjeđuje preživljavanje, a kamoli materijalnu sigurnost kako Ustav nalaže – poručuju iz HRA.
A.O.
Bez primjene preporuka UN
Iz HRA navode da Crna Gora do danas nije uradila ništa da ispuni preporuke koje joj je uputio Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija (UN) u decembru 2014. godine. U preporukama je, kako podsjećaju, traženo da se poveća iznose socijalnih davanja i obezbijedi odgovarajući životni standard za socijalno ugrožene, posebno za nezaposlene, starije i osobe sa invaliditetom, da se osnuju skloništa za beskućnike i odgovarajuće riješi problem ljudi koji žive u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru jer nemaju gdje drugo.
– Nenamjensko trošenje para iz budžeta nastavljeno je i ove godine. Stopama Ministarstva rada i socijalnog staranja koje je u periodu od nešto više od godinu dana (zaključno sa 22. oktobrom prošle godine) od svojih sredstava preusmjerilo skoro milion eura Turističkoj organizaciji i za potrebe rješavanja stambenih pitanja svojih zaposlenih, krenulo je Ministarstvo prosvjete koje je u aprilu ove godine sportskom klubu Budućnost poklonilo 800.000 eura. Od 36 miliona eura koliko je trebalo da bude na raspolaganju za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i smanjenje siromaštva te populacije, u te svrhe je potrošeno manje od dva miliona – ukazuju iz HRA.
Oni su podržali predlog Banke hrane da Vlada usvoji Strategiju za suzbijanje siromaštva i apeluje na hitnu primjenu preporuka Komiteta za ekonomsko-socijalna prava.