Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije izjavio je za „Dan” da priprema zahtjev koji će uputiti Vladi Crne Gore i predložiti da zajedno na Cetinju sagrade zavjetni hram Svete Trojice, za koji je još 1910. godine kralj Nikola postavio kamen temeljac, a u koji bi se pohranile tri hrišćanske svetinje – Čestica Časnog Krsta, na kome je raspet Gospod Isus Hrist, Ruka Svetog Jovana Preteče i ikona Bogorodice Filerimske. Mitropolit je istakao da je bolje 1,8 miliona eura uložiti u izgradnju hrama, nego u opremanje cetinjske pećine u koju vlast planira da smjesti ikonu Bogorodice. Taj prostor je, kako kaže, nebezbjedan i izložen poplavama pa je nelogično jednu od najvećih svetinja smjestiti u takvu pećinu.
– Projekat imamo, evo ima i novca, što zafali nabavićemo, daće Bog, samo nam treba dobra volja – kazao je mitropolit za „Dan”.
On je naglasio kako se nada da će razum pobijediti i da već priprema zahtjev Vladi za gradnju zavjetne crkve kralja Nikole. Takođe, nada se i da će za Vaskrs naredne godine gradnja biti ozvaničena.
– Hram bi se gradio iznad Cetinjskog manastira, na prostoru koji trenutno zjapi prazan. Ova svetinja bi bila svojevrsna kruna Cetinja... Vjerujem da bi radovi bili završeni za godinu i to bi bilo nešto najznačajnije za Cetinje. Tu bismo smjestili sve tri svetinje, koje su svehrišćanske i tu bi mogli da dolaze i iz Rimokatoličke crkve i tek će onda Evropa saznati za Cetinje, a potom će i država imati ekonomsku korist o kojoj govore. Ja sam i 1993. tražio da se sagradi hram, i bili su obećali, ali se to nije desilo. Nadam se da će sada razum prevladati – nada se mitropolit Amfilohije.
On je naveo da je iracionalno misliti da će cijela Evropa da dođe u pećinu na Cetinje da vidi ikonu, a to ne rade ni sada kada se ona nalazi u muzeju.
Mitropolit Amfilohije objašnjava da je ikona Bogorodice Filerimske neodvojiva od druge dvije svetinje – Ruke Svetog Jovana i Čestice Časnog Krsta, te da su uvijek dosad obilazeći svijet bile u crkvi i u bogoslužbenoj funkciji.
– Crnogorske vlasti su 1978. godine mitropolitu Danilu vratile Ruku Svetog Jovana i Česticu Časnog Krsta, a kako piše u aktu vjerske komisije, ikona je privremeno data cetinjskim muzejima. Tražio sam njen povraćaj i u jednom trenutku nam je obećano da će je vratiti i dato nam je 200.000 maraka da napravimo kapelu pri Cetinjskom manastiru. Mi smo to uradili, ali od 1997. godine stvari su se promijenile. Došlo je do drugačijeg odnosa vlasti prema Mitropoliji i mitropolitu i poslije više nijesu htjeli da razgovaraju o vraćanju ikone zakonitom držaocu svetinje. Mi smo zakoniti držaoci svetinje što je potvrdio i prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević, čiji je otac predao Mitropoliji ove tri svetinje – objašnjava mitropolit Amfilohije.
On je istakao da Mitropolija čuva kamen temeljac crkve Svete Trojice koji je 1910. godine postavljen između Vladinog doma i Biljarde, u čast krunisanja kralja Nikole Petrovića.
– Na tom kamenu na kom je trebalo da bude podignuta crkva piše: „U vrijeme kralja Nikole Petrovića podiže ovaj hram car Nikolaj Drugi, avgust 1910. godine”. Znači – to je zavjetni hram kralja Nikole i zadužbina cara Nikolaja. Kako hram nije tada sagrađen, malo ko zna da iznad Cetinjskog manastira ima poljana, na kojoj je odlučeno da se gradi hram jer je dolje mali prostor. Patrijarh Gavrilo je bio pripremio kamen za gradnju iznad Cetinjskog manastira, ali je on nakon rata uzet za izgradnju „Oboda”. Sada je istorijska prilika da se hram konačno sagradi, jer bolje je u njega uložiti novac nego baciti skoro dva miliona eura – istakao je mitropolit.
On ističe da je Crna Gora danas nezavisna, ali ako hoćemo da bude istinski takva onda ona može biti samo nastavak Kraljevine Crne Gore. Amfilohije podsjeća da su prošle godine kod njega dolazili predstavnici Malteškog reda koji su vjekovima čuvali tri svetinje i da su oduševljeni idejom da se sagradi hram za njih.
– Hram bi popunio postojeći prostor, bio bi kruna gradu, i u njemu bi bile tri svetinje. To bi ujedno bio znak sjećanja na kralja Nikolu i zašto da ne i na cara Nikolaja koji je bio veliki dobrotvor Crnoj Gori – kazao je mitropolit.
Iz Prestonice Cetinje odgovorili su „Danu” da rade na sređivanju pećine u kojoj će smjestiti ikonu Filermosu.
– Prva faza realizacije projekta koji sprovodi Prestonica Cetinje odnosi se na izgradnju podzemnog objekta u funkciji izložbenog prostora, podzemne spratnosti P-1-2 i ukupne bruto površine 635 metara kvadratnih, sa pratećim sadržajima, kao i uređenje terena i izgradnju kompletne podzemne infrastrukture. Prva faza predstavlja najobimnije radove na privođenju objekta namjeni. Druga faza odnosi se na izgradnju alternativnog ulaza u objekat, koji podrazumijeva komunikacijsko povezivanje, lift i stepenište, sa prirodnim otvorom u donjem dijelu pećine. Ukupna vrijednost investicije je 1,8 miliona eura – kazao je za „Dan” savjetnik gradonačelnika Ivan Mijanović.
On kaže da su projektom izgradnje izložbenog prostora unutar cetinjske pećine prepoznali dodatne mogućnosti valorizacije turističkih potencijala crnogorske prestonice.
M.SEKULOVIĆ
Za ikonu će se boriti i sudskim putem
Mitropolit Amfilohije ističe da će se Mitropolija i sudskim putem boriti za povraćaj ikone, a ukoliko bude potrebno obratiće se i sudu u Strazburu.
– Ta svetinja treba da se vrati tamo gdje je vjekovima pripadala, a to je crkva. Mi pripremamo sudski zahtjev, pokušavamo prvo razgovorima sa cetinjskim vlastima da prevaziđemo problem, ali ukoliko oni ne prihvate, pokrenućemo sudski postupak na čemu naš Pravni savjet radi. Kada se pokrene sudski spor neće moći ništa ni da se radi. Vatikan i Malteški red su živo zainteresovani za sudbinu svetinja i oni su bili zapanjeni gdje su vlasti smjestile ikonu, taj bogoslužbeni predmet, i kako sada planiraju da on bude u pećini –dodao je mitropolit.
Mitropolit podsjeća da su u Sovjetskom Savezu takođe oduzimane ikone, ali su vraćene crkvi.
– Ne vidim logiku da se 1,8 miliona ulaže u opremanje pećine u vrijeme kada mi na Cetinju otvaramo narodnu kuhinju prvi put poslije 1916. godine od austrijske okupacije – zaključio je mitropolit crnogorsko-primorski.
Svetinje razdvojene u Crnoj Gori
Čudotvornu ikonu Majke Božije Filermose, po blagoslovu Presvete Bogorodice, uradio je polovinom prvog vijeka Sveti Apostol i Evanđelista Luka. Ikona je kroz vjekove bila pohranjena u Antiohiji, Jerusalimu, Konstantinopolju, na Kipru, Rodosu, u Italiji, na Malti, Petrogradu, Talinu, Kopenhagenu, Berlinu, Beogradu odakle je zajedno sa Rukom Svetog Jovana Krstitelja i Česticom Časnog Krsta tokom Drugog svjetskog rata prenesena u Ostrog. Poslije Drugog svjetskog rata i pobjede komunista, koji su i poslije završetka rata nastavili sa gonjenjem crkve, tri velike svetinje su i dalje tajno čuvane u Ostrogu i nijesu iznošene na svjetlost dana.
U policijskoj raciji 18. septembra 1952. godine kojom prilikom je uhapšen i nastojatelj ostroškog manastira arhimandrit Leontije Mitrović, pronađene su i od crkve brutalno otete tri velike svetinje kao i mnogobrojne druge relikvije zajedno sa dijelom blaga kralja Petra II Karađorđevića. Prenesene su u Podgoricu i deponovane u sefove MUP-a Crne Gore. Nakon izvjesnog vremena svetinje su predate Vjerskoj komisiji SR Crne Gore.
U januaru 1978. godine desna ruka Svetoga Jovana i dio Časnog Krsta vraćeni su Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, odnosno riznici Cetinjskog manastira, a čudotvorna ikona Bogorodice Filermose predata je na čuvanje Narodnom muzeju Crne gdje se i danas nalazi. To je prvi put nakon više vjekova da su svetinje razdvojene, a taj neslavni čin desio se u Crnoj Gori. Od momenta oduzimanja svetinja Crkvi 1952. godine, pa do danas sa ikone Bogorodice Filermose, zasad nepoznata lica, ukrala su dva vrijedna draga kamena – rubin manjih dimenzija u oreolu Bogorodice i safir velikih dimenzija u centru Bogorodičine ogrlice.
Mitropolija godinama traži da joj se vrati ikona koja joj pripada, ali to još nije urađeno, već je jedna od najvećih svetinja hrišćanstva izložena u takozvanoj Plavoj kapeli u Narodnom muzeju Crne Gore.