Ministarstvo rada i socijalnog staranja i lokalne samouprave trebalo bi da javno i transparentno opredjeljuju novac za sprovođenje socijalnih servisa za osjetljive kategorije društva, ocijenjeno je na pres konferenciji SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica. Izvršna direktorica SOS telefona Podgorica Biljana Zeković kazala je na pres konferenciji povodom uspostavljanja standarda u radu organizacija civilnog društva koje objezbjeđuju socijalne usluge posebno osjetljivim kategorijama društva, da država od organizacija civilnog društva očekuje da budu snažne i kredibilne i imaju sve resurse da bi dobili finansijsku podršku za sprovođenje usluga koje pružaju građanima. Ona smatra da je period od pet godina, koliko je proteklo od usvajanja Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, potrošenih na pripremu sprovođenja tog ata i srodnih pravilnika, „neopravdano dug i implicira na svjesno odlaganje procesa”.
Ona je navela da država radi na decentralizaciji socijalnih usluga i obaveza lokalnih uprava je da obezbjeđuju dio sredstava i da dio sredstava dobijaju od Ministarstva rada i socijalnog staranja. U 2016., kako je navela, taj iznos je bio 600 hiljada eura, u prošloj 1,2 miliona eura, ali se ne zna na koji način i kome i za koje servise su podijeljena sredstva.
– Naše pravo je da mislimo da je proces spor ne samo zbog nedostatka kapaciteta državnih institucija, već i zato što je država na taj način izbjegla trošenje novca planiranoh za socijalne servise koje obezbjeđuju organizacije civilnog društva. Preskočili smo pet godina finansiranja servisa. Očekujemo od države, kao što mi moramo dokazati svoj kredibilitet, da to uradi i i ona, tj. da nadležno ministarstvo i lokalne uprave sredstva koja budu opredijeljena za rad servisa opredjeljuju kroz javne konkurse, transparentno i da kontrola tih sredstava bude kvalitetna – istakla je Zekovićeva u pi-ar centru.
Prema njenim riječima, istraživanja su pokazala da oko 70 odsto socijalnih usluga koji se pružaju naugroženijim kategorijama društva obezbjeđuju nevladine organizacije, a svega deset odsto potrebnih sredstava za rad tih servisa se, kako je navela, obezbjeđuje kroz određenu vrstu finansijske podrške Vlade ili drugih donatora.
Organizacije, kako je pojasnila Zekovićeva, opstaju zahvaljujući drugim projektima koji nemaju direktnu vezu sa servisima, „a podršku svojim ciljnim grupama obezbjeđuju uglavnom na vololontrskoj osnovi”.
– Godinama imamo paradoks da međunarodne organizacije i fondacije smatraju da je finansiranje servisa nevladinih organizacija stvar države, da je država dužna da to radi, a s druge strane, država sa tim procesom odugovlači, uvodi nove zakone, standarde i dolazimo u situaciju status kvo – rekla je Zekovićeva.M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.