Mogućim procesom rješavanja povraćaja i obeštećenja imovinskih prava vjerskim zajednicama neće se baviti Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a na takvom zakonu radiće resor u čijoj je nadležnosti rješavanje povraćaja i obeštećenje imovinskih prava vjerskim zajednicama, poručila je za „Dan” generalna direktorica Direktorata za odnose s vjerskim zajednicama Žana Filipović. Ona je kazala da je u toku drugi krug dijaloga i posjeta vjerskim zajednicama oko Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Pojasnila je da je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je Vlada utvrdila 30. jula 2015. godine u proceduri.
– Ministarstvo za ljudska i manjinska prava se u kontinuitetu bavi inoviranim Nacrtom zakona o slobodi vjeroispovijesti, s ciljem da se uvaže relevantne primjedbe, sugestije i mišljenja dobijena tokom javne rasprave. Nacrt zakona, između ostalog, reguliše prava i obaveze vjerskih zajednica i njihovih vjernika, bavi se registracijom vjerskih zajednica, vjerskim poukama i vjerskim školama. Kada se okonča čitav proces u vezi sa procedurom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti bićete informisani o konkretnim rješenjima, koja su u skladu sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti i u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, interesima države, vjerskih zajednica i svih građana – poručila je Filipovićeva.
Ona je kazala da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava – Direktorat za odnose sa vjerskim zajednicama u stalnom kontaktu sa vjerskim zajednicama u Crnoj Gori.
– Započeo je drugi krug dijaloga i posjeta vjerskim zajednicama oko Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti. Pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti imalo je i ima poseban značaj za heterogeno crnogorsko društvo i jako je važno da se u neposrednom kontaktu razmijene mišljenja, sugestije od strane vjerskih zajednica kako bi se prihvatile sve relevantne primjedbe koje su u skladu sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Kad se ovaj proces završi, Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti proći će svu neophodnu proceduru za njegovo usvajanje. Napominjem da ko god želi sagledati odnose između države i vjerskih zajednica ili međusobne odnose vjerskih zajednica u Crnoj Gori, mora poći od činjenice da je Crna Gora mjesto susreta pravoslavlja, katolicizma i islama, obogaćena prisustvom judaizma, raskršće civilizacija – naglasila je ona.
Filipovićeva je istakla da se usvajanjem zakona o slobodi vjeroispovijesti ne završava normativna aktivnost u ovoj oblasti.
– To je preduslov za mogući proces rješavanja povraćaja i obeštećenje imovinskih prava vjerskim zajednicama, uz puno uvažavanje istorijskih i pravnih činjenica koje se odnose na vrijeme i način nastanka vjerskih objekata. Takođe, upotreba i korišćenje sakralne baštine koja je proglašena kulturnim dobrom zahtijeva unapređenje zakonske regulative. Napominjem da ova normativna akta neće pripremati Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, već ministarstvo u čijoj je nadležnosti rješavanje povraćaja i obeštećenje imovinskih prava vjerskim zajednicama – precizirala je Filipovićeva.
Prema njenim riječima, Crna Gora je od obnove nezavisnosti puno uradila na očuvanju i unapređenju vjerskih sloboda i na uspostavljanju partnerskih odnosa sa vjerskim zajednicama.
– O tome svjedoči činjenica da su potpisani: Temeljni ugovor između Vlade Crne Gore i Svete Stolice, Ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Islamske zajednice u Crnoj Gori i Ugovor o pitanjima od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice Crne Gore. U toku su pregovori o ugovorima između Vlade i pravoslavnih crkava u Crnoj Gori, a proces je otvoren i za druge vjerske zajednice – kazala je ona.
Filipovićeva je dodala da prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), u Crnoj Gori djeluju 23 vjerske zajednice.A.O.
Prepoznata vjerska raznolikost
Filipovićeva je kazala da prihvatajući koncept građanske države, savremena Crna Gora prepoznaje nacionalnu i vjersku raznolikost kao svoj civilizacijski potencijal.
– U okviru Ustava Crne Gore kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčena je sloboda vjeroispovijesti. Ona se ostvaruje preko čitavog seta međunarodnih dokumenata, s obzirom na to da je Crna Gora od obnove svoje nezavisnosti uključena u članstvo najznačajnijih međunarodnih organizacija, kao što su Ujedinjene nacije i Savjet Evrope – dodala je ona.