Državni dug na kraju prvog kvartala, uključujući iznos državnih depozita iznosio je 1,938 milijardi, ili 54,1 odsto BDP-a, unutrašnji dug 395,9 miliona, a ino dug 2.047,7 milijardi ili 57,2 odsto BDP-a.
Državni dug, pored duga centralne vlade, uključuje i dug državnih preduzeća.
Projekcija je da će državni dug u narednoj godini iznositi 2,395,9 milijardi, odnosno 63,5 odsto BDP-a, a u 2017.–2,597,4 milijarde, odnosno 64,9 odsto BDP-a. U 2018. godini procjena je da će državni dug iznositi 2,761,1 milijardu, odnosno 65,7 odsto BDP-a, navedeno je u Proljećnoj analizi makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi za ovu godinu, kojom je obuhvaćena realizacija ekonomske politike u prošloj i prvom kvartalu ove godine, a koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Deficit budžeta na kraju aprila ove godine iznosio je 64,5 miliona eura, odnosno 1,8 odsto BDP-a, Primarni deficit za prva četiri mjeseca ove godine iznosi 53,8 miliona ili 1,5 odsto BDP-a.
Prihodi budžeta u periodu od januara do aprila ove godine iznosili su 369,8 miliona, što je rast od dva odsto u odnosu na isti period 2014. godine, i 1,9 odsto više od plana, dok su rashodi izvršeni u iznosu od 434,5 miliona i povećani su za 4,2 miliona u odnosu na isti period prošle godine.
Kratkoročni indikatori realnog sektora i podaci o zaposlenosti i zaradama pokazuju da bi realni rast BDP-a u prvom kvartalu ove godine mogao biti između 3,2 i 3,5 odsto.
Makroekonomske i fiskalne projekcije iz nedavno usvojenog dokumenta ,,Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period od 2015–2018. godine” ažurirane su u tom dokumentu preliminarnim podacima za prošlu godinu, što je dovelo do neznatnih promjena indikatora kao i promjena nominalnog BDP-a za period 2014–2018. godine.
Usvojen je i Konsolidovani izvještaj o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru Crne Gore za prošlu godinu.
Najveći uticaj na povećanje prihoda, kako je navedeno u dokumentu, ostvaren je kod doprinosa koji su naplaćeni u iznosu od 119,9 miliona. Vrijednost naplaćenih poreskih prihoda iznosila je 230,2 miliona, što je za 5,6 miliona niže u odnosu na isti period prošle godine. Naplata je slabija kod PDV-a za 10,6 miliona, odnosno 7,7 odsto u odnosu na uporedni period. Od akciza je naplaćeno 4,7 miliona, što je za 12,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Izvorni prihodi budžeta u 2015. godini procijenjeni su na 1342,8 milijardi, ili 37,5 odsto BDP-a, a rashodi su planirani na 1565 milijardi, od čega se 1280,3 milijardi ili 35,8 odsto BDP-a odnosi na tekuću potrošnju.
Deficit budžeta planiran je u iznosu od 235,83 miliona, ili 6,6 odsto BDP-a, međutim, procjena je da će se on do kraja godine povećati za 20,2 miliona na 256,0 miliona ili 7,2 odsto BDP-a.
– Uz pretpostavku stabilne ekonomske aktivnosti, ni procijenjeno povećanje naplate prihoda neće biti dovoljno da se pokrije izdatak po osnovu stavke otplata obaveza iz prethodnog perioda u iznosu od 33,8 miliona ili 0,9 odsto BDP-a. To će se odraziti i na primarni deficit budžeta koji se procjenjuje na 180,2 miliona ili 5,0 odsto BDP-a – navedeno je u Vladinom dokumentu.
Izvorni prihodi javnih finansija će se kretati u rasponu od 1.539,5 miliona u 2015. do 1.695,2 miliona u 2018. godini. Uprkos nominalnom rastu, očekuje se da će, zbog veće stope BDP-a, javni prihodi sa 43,0 odsto BDP-a u 2015. pasti na 40,3 odsto BDP-a u 2018. godini.J.V.
Za radnike Brodogradilišta preko dva miliona
Vlada je usvojila i Informaciju o sprovođenju predloga za rješavanje viška zaposlenih u Jadranskom brodogradilištu AD Bijela.
– Vlada je donijela zaključke koji će omogućiti da se za svakog zaposlenog koji raskida radni odnos na dobrovoljnoj osnovi izmire obaveze po osnovu poreza i doprinosa u punom namijenjenom iznosu – navedeno je iz Vladinog Biroa za odnose s javnošću.
Zaduženo je Ministarstvo finansija da za 126 zaposlenih uplati doprinose u iznosu od 1,8 miliona eura, kao i dodatnih 275 hiljada eura, za koliko su doprinosi uvećani, nakon prvobitnog zaključka Vlade koji je donijet 2. aprila.