Javni dug Crne Gore do kraja 2019. godine povećaće se između 900 miliona i milijardu eura, pokazuju podaci iz nacrta ekonomskih reformi za period od ove do 2019. godine. Prema osnovnom scenariju kretanja javnog duga, on će se povećati za skoro 900 miliona eura, a prema scenariju nižeg rasta povećanje će iznositi milijardu eura. Istovremeno, Vlada je procijenila da će BDP za tri godine porasti 630 miliona, prema osnovnom scenariju, odnosno 420 miliona, prema scenariju nižeg rasta. Do 2019. godine planirano je zaduženje od milijardu i po eura.
Prema podacima iz dokumenta koji je Vlada juče objavila, javni dug je na kraju 2016. godine iznosio 2,485 milijardi eura, što je 66,6 odsto BDP-a, dok će na kraju 2019, prema osnovnom scenariju iznositi 3,37 milijardi i biće 77,5 odsto BDP-a. Prema scenariju nižeg rasta, javni dug će za tri godine iznositi 3,486 milijardi eura i biće 83,98 odsto BDP-a.
Prema tim podacima, svaki građanin zbog Vlade trenutno duguje 3,9 hiljada eura, dok će na kraju 2019. godine dugovati 5,6 hiljada eura, što je za 1,7 hiljada više.
BDP je u 2016. godini procijenjen na 3,729 milijardi eura. Na kraju 2019. godine Vlada procjenjuje da će, prema osnovnom scenariju, iznositi 4,357 milijardi, a prema scenariju nižeg rasta biće 4,152 milijarde. Razlika između dva scenarija je 200 miliona eura.
– Za 2017. godinu je predviđeno zaduživanje od 454,3 miliona eura, dok će u 2018. godini nedostajuća sredstva iznositi 375 miliona, a u 2019. godini 672 miliona eura. Povećanje obaveza u 2019. godini je prvenstveno zbog otplate Eurobonda iz 2014. godine u iznosu od 280 miliona eura. Od ukupnog iznosa nedostajućih sredstava, oko 230 miliona u 2018. i 178 miliona u 2019, odnosi se na sredstva za finansiranje autoputa. Sredstva su obezbijeđena kroz zaključeni kreditni aranžman sa Eksim bankom – piše u dokumentu Vlade.
Prema njihovim riječima, najveći uticaj na kretanje javnog duga u periodu do 2019. godine imaće povlačenje sredstava za autoput Bar–Boljari. Predviđeno je da se godišnje prosječno povlači po 200 miliona eura godišnje.
Prema osnovnom scenariju, na kraju 2017. godine javni dug bi trebalo da iznosi 2,813 milijardi, a na kraju 2018. 3.129 milijardi. Dug bi se, dakle, u ovoj godini povećao za skoro 330 miliona, dogodine za 316, a u 2019. za 240 miliona eura.
Scenario nižeg rasta predviđa rast duga u ovoj godini za 345 miliona, narednoj za 352 miliona, a u 2019. za 304 miliona.
– Zbog značajnog rasta duga u periodu do 2019. godine potrebno je sprovoditi fiskalnu politiku koja će biti usmjerena na zaduživanje samo za potrebe kapitalnih projekata, a sve u cilju podsticanja privrednog rasta. Usled potencijalnih rizika procjenjuje se da bi moglo doći do povećanja cijene zaduživanja, koja bi za nekih jedan do dva procentna poena povećala troškove izdavanja obveznica, što ne bi dovelo obezbjeđivanje sredstava na tržištu. Kako bi se smanjila izloženost međunarodnom tržištu, istovremeno se vode pregovori i sa međunarodnim bankama oko zaključenja bilateralnih aranžmana, kao i analiza domaćeg tržišta, kao rezervni plan u slučaju da dođe do nemogućnosti pristupa tržištu – piše u dokumentu koji će do 23. januara biti predmet konsultacija sa javnošću.
D.M.