Čitanjem dokumentacije koja se odnosi na poslovanje firme SP Luna, koja je za 2006. godinu platila porez na dobit u iznosu od 3.800 eura, juče je u podgoričkom Višem sudu nastavljeno suđenje čelnicima budvanske opštine optuženim u slučaju „Košljun”.
Zastupnik optužbe Lidija Vukčević konstatovala je da je poslovanje ove firme 2006. i 2007. godine bilo zanemarljivo nisko, a prethodilo je kupovini zemlje na Košljunu u oktobru 2007. Branilac Lazara Rađenovića i Jelice Petričević, advokat Vladan Bojić, primijetio je da su navedeni dokazi bespredmetni, jer je 2006. bila „mrtvo more” za kupovinu nekretnina u Budvi i da je „bum” nastao 2007. i 2008.
I optuženi Lazar Rađenović je kazao da ovo nije jedini primjer da firma sa malim prihodom aplicira za kupovinu nekretnine.
– Dešavalo se da se firme i osnivaju da bi se kupila zemlja. Iz dokaza bilansa stanja, bilansa uspjeha i dobiti za 2007. se vidi da je SP Luna platila 65.551 eura poreza na dobit – ocijenio je Lazar Rađenović.
Nakon što je sudija Valentina Pavličić pročitala dopis Prve banke od 6. maja 2014, upućen Vrhovnom državnom tužilaštvu, u kojem se između ostalog navodi da je Komitet za upravljanje kreditnim rizikom Prve banke u oktobru 2007. donio odluku o dodjeli kredita firmi SP Luna od 1.400.000 eura, a da je za dodjelu bio nadležan kreditni odbor, uslijedili su prigovori odbrane. Advokat Bojić je kazao da nije tačno da je dodjela ovog kredita bila u nadležnosti kreditnog odbora.
– To je netačno. Komitet za upravljanje kreditnim rizikom je bio nadležan. U procedurama kreditnog sektora za 2007. piše da klijent sa zahtjevom može banci da se obrati mejlom ili faksom. Neprihvatljivo je da Prva banka nema taj originalan dokument, jer kada se pošalje faksom, to i ne može biti original – smatra Bojić. Okrivljena Jelica Petričević je dodala da sva dokumentacija čuva samo dok se kredit ne vrati.
Zahtjev za dodjelu kredita SP Luna je poslala 4. oktobra 2007. u 10.30, sa faksa koji su u to vrijeme koristili Rajko Kuljača, predsjednik Opštine Budva, i njegova dva potpredsjednika, od kojih je jedan okrivljeni Lazar Rađenović posebno bio u fokusu kako tužioca, tako i odbrane. U tom zahtjevu piše da se traži 1.450.000 eura na tri mjeseca, te da će naknadno staviti hipoteku na kupljenu zemlju, ali i da ima sredstvo obezbjeđenja kao garanciju za kredit.
– Ovo nije moj potpis na zahtjevu za dodjelu kredita – rekao je Vido Rađenović, iako se u dosadašnjem toku postupku branio ćutanjem.
Sudija Pavličić je konstatovala da na ovom zahtjevu ne postoji zavodni pečat SP Luna, niti štambilj, te da je po ovome postupala Prva banka. Okrivljena Petričević je navela da takav zahtjev kod nje nije dolazio, ukazujući da na njemu ne piše broj da je poslat sa faksa iz kabineta predsjednika Opštine Budva, niti na koji je broj dostavljen u Prvoj banci.
– Tačno je da nema zavodnog pečata SP Luna, niti štambilja, ali toga nema ni na njegovom zahtjevu kojim se obratio CKB-u, za dodjelu garancije za učešće na tenderu. Za mene je kao bankara važno da je SP Luna ponudila keš kolateral da bi dobila kredit, jer nije postojala istorija poslovanja – istakla je Petričevićeva. Advokat Bojić je konstatovao, što je navedeno u sudskom zapisniku, da se ne vidi na koji faks je u Prvoj banci stigao zahtjev, te da je, po njegovom mišljenju, to ključno.
Suđenje se nastavlja danas.
VJ.D.
Sporan Vidov potpis
Lazar Rađenović je kazao da je moguće da je Vido zamolio sekretaricu da sa faksa koji su tada koristili predsjednik i dva potpredsjednika pošalje zahtjev Prvoj banci. Dodao je da ga Vido nije zamolio za ovakvu uslugu, ali i da jeste, to bi učinio za njega.
Zamjenik specijalnog tužioca Lidija Vukčević je dodala da se golim okom vidi da na zahtjevu za dodjelu kredita nije potpis Vida Rađenovića, te da je manjkav jer nema pečata SP Luna.
Lazar Rađenović je tvrdio da nije potpisao zahtjev za dodjelu kredita umjesto Vida Rađenovića.