Jesenjinov orden uručen je pjesniku Ranku Radoviću na svečanosti priređenoj u Dvorcu kralja Nikole u Baru, u organizaciji „Slovo ljubve”. Radović je rodom iz Bijelog Polja, a posljednjih 20-tak godina živi i stvara u Kanadi. Ovo je jedna od najprestižnijih književnih nagrada u Ruskoj Federaciji, a orden se dodjeljuje za izuzetna dostignuća i zasluge u razvoju svjetske književnosti. Najviše priznanje Udruženja književnika Rusije Radoviću je u prepunoj sali Dvorca uručio sekretar Udruženja Ivan Golubničev.
– Ovo je najveće priznanje Udruženja književnika Rusije, nagrada Sergeja Jesenjina, našeg najvećeg pjesnika početkom 20. vijeka. Mislim da srpski pjesnik Ranko Radović potpuno odgovara visokim kriterijumima ove nagrade. U Rusiji su dobro poznati njegovi stihovi – kazao je Golubničev.
Svečanom uručenju prisustvovao je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je Radovića uporedio po duhovnom i poetskom tkanju sa Momčilom Nastasijevićem.
– Ovdje je večeras pomenut Dučić, a meni se čini, čitajući ove knjige, ili se ja varam, da tu ima i Momčila Nastasijevića, divnog i velikog pjesnika istoga kova, duha i duhovnog pjesničkog tkanja - istakao je mitropolit Amfilohije.
O djelu Radovića govorio je prevodilac i publicista iz Moskve Ilja Čislov. On je istakao da mu je čast da govori o poeziji sjajnog srpskog pjesnika, doslednog branioca klasičnog stiha i izvrsnog graditelja sonetskih vijenaca.
– Radović je dobro poznat u našoj zemlji. Njegovi stihovi su uključeni u mnoge zbirke, a u antologiju srpske poezije 20. vijeka ušao je još 2003. godine, dok je 2007. izašlo drugo izdanje ove antologije. Zadnjih nekoliko godina dobio je možda i veću slavu, pošto su mu izašle tri knjige na ruskom jeziku. Od danas živih srpskih pjesnika niko nije toliko zastupljen u ruskoj štampi i u knjigama. Međutim, ne samo to. Zavoljeli su ga Rusi. Radović je hrišćanin i Srbin. Veliki Srbin u Crnoj Gori. Moram naglasiti glavnu stvar, a to je poezija koja se nadovezuje na Njegoševu epsku tradiciju, na Dučićevu sunčanu svjetlost, na sve ono najbolje i najljepše što postoji na ovom prostoru i u okviru cijelog slovenskog svijeta. Mislim da Radović, koji je veliki sin svoje otadžbine - kazao je Čislov.
Radović, koji je kazivao svoje stihove, zahvalio je na velikom priznanju riječima da visoko odličje doživljava kao priznanje poeziji i nikako drugačije.
– Ima više od decenije da sam se sreo sa jednim od onih mudrih staraca iz Pješnica crnogorskih. Znajući da sam pjesnik, blago očinski uhvato me za nadlakticu lijeve ruke i upitao „koliko si pjesniče dosad upropastio papira”, a zatim dodao „na onom svijetu odgovaraćemo za svaki upropašćeni papir”. Do tog susreta sam čini mi se imao sasvim drugačiji prilaz poeziji, a od večeras se nadam da će mi i ovaj orden velikog svjetskog pjesnika, velikog stradalnika Sergeja Jesenjina, svjedočiti pred licem istine da nisam baš svaki papir upropastio, već da i u mojim knjigama nisu sve bjeline pokrivene ispraznim riječima – kazao je Radović.
On je dodao da se zahvaljuje pravoslavnoj Rusiji, Ministarstvu kulture i Savezu pisaca ruske federacije, „što su izaslali svoga visokog funkcionera Ivana Golubničeva da mu u Crnoj Gori uruči rusko odličje”.
Njegove pjesme kazivane su i na ruskom jeziku.
Posjetioce je pozdravio i otac Jovan Plamenac, koji je u ime organizatora zahvalio direktoru Kulturnog centra Ćazimu Nikeziću na gostoprimstvu.
– Svaki pravi i istinski Crnogorac ljubi majku Rusiju, i jednorodni i jednovjerni ruski narod. I onda pokušajmo zamisliti kakav je to osjećaj u čovjeku kada dobije orden iz Rusije - kazao je Plamenac.
Program je pjesmom upotpunila Danica Nikić.
D.STOJANOVIĆ


Dobitnik „Zlatnog viteza”

Ranko Radović dobitnik je više priznanja i nagrada u zemlji i inostranstvu. Između ostalih to su Međunarodna nagrada „Zlatni vitez”, specijalna nagrada „Ruski krstovi” izdavačkog savjeta RPC s blagoslovom patrijarha Moskovskog i sve Rusije Kirila, Gramata centra nacionalne slave i Fonda Andreja Prvozvanog, nosilac je Zlatne medalje Fjodorova i Viteškog krsta, dobitnik je nagrade Blagodarje Svetoga Save.
Autor je zastupljen u mnogim antologijama u zemlji i inostranstvu. Preveden je knjigama na engleski, ruski, španski, francuski, njemački, švedski, poljski, mađarski, makedonski, azerbejdžanski, bjeloruski, turski, grčki ...