Pravoslavna crkva danas obilježava Veliki petak, dan koji se smatra najtužnijim za hrišćane, jer je tog dana Isus osuđen i razapet na Golgoti. Običaj je da se na današnji dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Na Veliki petak, gledajući šta narod i vojnici rade s njim, Isus je rekao: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Na Veliki petak se ne služi liturgija, osim ako su Blagovijesti. Na Veliki petak se posti, jede se samo suvi hljeb i pije voda, ne pjeva se, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Uskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Srpska pravoslavna crkva slavi Vaskrs u nedjelju, 15. aprila. Patrijarh srpski Irinej pozvao je vjernike da se na dan vaskrsenja Isusa Hrista, koji svojim značenjem, porukom i poukom obavezuje da svoju vjeru pravoslavnu čuvamo i pravilno je ispovijedamo, neprestano mole za braću i sestre na Kosovu i Metohiji.
„Molimo ih da nikada ne klonu duhom i da ostanu vjerni svojoj pravoslavnoj vjeri na svom i našem pradedjovskom ognjištu”, poručio je patrijarh u uskršnjoj poslanici.
Patrijarh je rekao i da Vaskrs nalaže da svoj život provodimo u punom osjećanju odgovornosti i dužnosti koje obavljamo valjano i odgovorno bilo da smo u svom domu, polju, fabrici, kao državnici ili čelnici ovog naroda.
„Obavezuje nas da iznad svega u svakom čovjeku i u sebi samima očuvamo ljudsko dostojanstvo”, rekao je poglavar Srpske pravoslavne crkve.
Običaj farbanja
Jedan od najljepših hrišćanskih običaja je farbanje jaja. Po običaju, domaćica se prekrsti, pomoli Bogu, pa u sud u kome će farbati jaja doda malo bogojavljanske ili osveštane vodice. Prvo obojeno jaje, „čuvarkuću”, ostavlja na stranu do sljedećeg Vaskrsa.
Jedan od najdrevnijih načina šaranja jaja podrazumijeva vještinu ispisivanja jajeta voskom. Pero za pisanje se zagrije na plamenu svijeće, a potom umoči u vosak i brzo se jaje ispisuje H. V. i V. V. (Hristos Vaskrse – Vaistinu Vaskrse), crtaju se krstići, cvjetići i drugi ornamenti. Kada se vosak ohladi na jajetu ono se spusti u boju, najčešće crvenu koja simbolizuje Hristovu nevino prolivenu krv. Crvena je istovremeno i boja vaskrsenja, jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti.
U novije vrijeme razvojem prehrambene i tehnološke industrije na tržište su dospjeli mnogi proizvodi koji domaćicama „pomažu” da iskažu svoju kreativnost u farbanju jaja. Kako je ljuska porozna treba voditi računa o kvalitetu boja i prije se opredijeliti za prirodna bojila, poput lukovine, spanaća ili cvekle.
Možete uzeti živo jaje, obmotati ga ljuskom crnog luka, pa uviti u foliju i spustiti da se kuva osam minuta. Kada se ohlade razviti foliju, a suvo jaje premazati nauljenom krpicom da sija. Ova jaja su puna šara i izgledaju kao mermerna. Takođe, poslednjih godina mnoge domaćice koriste bjelance i šareni sloj salvete kojima „obuku” jaje popularnom dekupaž tehnikom.
Kuckanje jajima
Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, pa onda ostalo jelo. Takođe, gosta prvo darujemo farbanim jajetom, a onda se poslužuje drugim ponudama. Šarena jaja stoje u ukrašenoj činiji na stolu i običaj nalaže da prvo jaje uzima domaćin, a za njim ostali ukućani. Tada počinje takmičenje čije je jaje najjače. Običaj nalaže i da se prilikom kucanja jajima izgovara „Hristos Vaskrse” i „Vaistinu Vaskrse”. Ovom običaju najviše se raduju djeca.Ž.J.