Politička 2016. godina je obilježena parlamentarnim izborima i pratećim događajima procesima – protesti Demokratskog fronta, podrška Pozitivne DPS-u, prelazak SDP-a u opoziciju, parlamentarni dijalog, prelazna vlada, takozvani pokušaj državnog udara, treće povlačenje Mila Đukanovića i imenovanje Duška Markovića za predsjednika vlade, kazao je, sumirajući dešavanja na političkoj sceni Crne Gore u razgovoru za „Dan” Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa.
– Ovdje naročito treba imati u vidu da se u uslovima za sprovođenje izbora nije, osim prelazne vlade i kontrolora, ništa promijenilo od oktobarskih protesta 2015. do oktobra 2016. godine. Pa, ipak, sve su opozicione stranke izašle na izbore. Takođe, izborni proces je potvrdio da je repertoar DPS-a beskrajan, a da mu odbrambeni mehanizmi opozicije nijesu dorasli. Navodni državni udar nije dobio sudski epilog ni gotovo tri mjeseca nakon izbora. Posledice afere „državni udar “su dramatičan pad povjerenja u rad Specijalnog državnog tužilaštva i ograničavanje njegovih mogućnosti da pruži održive rezultate u borbi protiv korupcije – kaže Muk.
Kako je dodao, tri mjeseca su aktuelne optužbe tužilaštva na račun političke grupacije koja je dobila podršku polovine opozicionih birača i četvrtine ukupnog broja građana sa pravom glasa. Ističe da se protiv iste političke grupacije još vode ponovljeni sudski procesi za slična djela iz oktobra.
– Dok se ovi procesi vjerodostojno ne dovedu do kraja i utvrdi puna institucionalna istina teško se može voditi politički dijalog vlasti i opozicije – upozorava Muk.
Komentarišući raspored političkih snaga, navodi da na kraju imamo isto što i na početku – vlast DPS-a i tradicionalnih partnera, a sa druge strane opoziciju u nešto izmijenjenom sastavu, sa nešto većom snagom i podrškom birača, ali nedovoljnom za formiranje vlasti.
– Pobjeda opozicije u zbirnom broju mandata na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru pokazala je još jednom, da osim što je pobjeda opozicije moguća i na ovim i ovakvim izborima i pod ovim i ovakvim izbornim uslovima, proces nakon izbora može biti još teži. Naime, ni gotovo tri mjeseca nakon izbora, vlast u Kotoru i Budvi nije formirana, iako su poslednje vijesti iz Budve dobre po budućnost „opozicionog” vršenja vlasti u tom gradu – smatra Muk.
Politička 2017. godina će, po njegovoj ocjeni, biti obilježena naslijeđenim jazom između vlasti i opozicije, pokušajem Vlade da održi socijalni mir, a istovremeno da dovrši proces učlanjenja Crne Gore u NATO.
– Strategija vlasti će biti bezuslovno uvlačenje polovine opozicije u parlament i ako je moguće, dijela opozicije u Vladu, kao i pokušaji da se opozicija podijeli u odnosu na oktobarske izbore i predsjedničke izbore. Na nesreću, to im neće biti teško jer je sama opozicija podijeljena i posvađana, a proces dogovaranja joj ionako ide teško i bolno, sa često jednim korakom naprijed, nakon kojih slijede dva koraka unazad. Već izbori u Nikšiću će pokazati da li je opozicija sposobna da suštinski ode korak dalje od onoga što su naslijeđeni odnosi i obrasci djelovanja – podvukao je Muk.
Opoziciji će, kako je zaključio, biti potrebno saznanje da samo zajedno mogu nešto da urade, a da moraju sačuvati slobodu i pravo da se razlikuju oko krupnih političkih i identitetskih pitanja.V.R.
Korupcija „jede” ekonomsko bogatstvo
U ekonomskom i socijalnom dijelu, kako je kazao Stevo Muk, Crna Gora će, nažalost, nastaviti da se davi između korumpiranog režima i socijalno-ekonomskog populizma opozicije.
– Ekonomsko bogatstvo koje ionako teško uspijevamo da proizvedemo u ovim, prilično ograničenim količinama, izjedaju korupcija, neracionalno raspolaganje budžetom i neograničeno zapošljavanje u javnom sektoru, neracionalna socijalna davanja, nedostatak vizije razvoja prirodnih potencijala – istakao je on.
Kako je dodao, grandiozni projekti koje vlast promoviše i podržava, očigledno ne mogu da angažuju ni odgovarajući obim domaćih privrednih subjekata, niti domaće radne snage.