Sistemski zakoni koji su usvojeni treba da budu implementirani u potpunosti, dosledno i u dobroj vjeri. Relevantne institucije treba proaktivno da koriste svoja ovlašćenja u cilju izgradnje čvrstog bilansa rezultata, posebno kada su u pitanju istrage, kao i konačne pravne odluke u slučajevima koji se odnose na korupciju na svim nivoima, poručio je u intervjuu za „Dan” ambasador Holandije Henk van den Dol. On je istakao da je pravni okvir za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala sada na snazi, ali da je došlo vrijeme da se pokažu konkretni rezultati.
– U poslednje dvije godine bilo je 27 napada na novinare u Crnoj Gori i ima prostora za poboljšanje u istragama napada na novinare – istakao je Van den Dol.
●Kako ocjenjujete dešavanja u Crnoj Gori u 2016. godini i kakva su Vaša očekivanja za 2017. godinu?
– Za Crnu Goru je 2016. godina bila značajna. U maju je potpisan pristupni protokol NATO-u, što je predstavljalo važan korak u evroatlantskim integracijama Crne Gore. Takođe, Crna Gora je nastavila da se kreće naprijed na svom putu pridruživanja EU. Otvaranje dva nova poglavlja na kraju 2016. godine istaklo je napredak Crne Gore u integraciji u EU ove godine.
Poruka nove vlade o njenoj posvećenosti evroatlantskim integracijama Crne Gore je ohrabrujuća. Holandija podržava ovaj izbor, a mi ćemo nastaviti da pomažemo Crnoj Gori da nastavi da napreduje na putu ka EU. Stvaranje novog ministarstva za evropske poslove bio je važan korak. To pokazuje da evropska integracija nije „spoljno pitanje”, već unutrašnja tranzicija.
Takođe, 2016. godina je bila izborna godina. OEBS/ODIHR je zaključio da su parlamentarni izbori održani u konkurentnom okruženju i da su osnovne slobode poštovane. Novi izborni zakon doprinio je ovom značajnom dostignuću. Sada je podjednako važno da se pronađu načini da se zajedno radi u parlamentu, i prevaziđu podjele u društvu.
Kada su u pitanju ljudska prava, mnogo je postignuto tokom poslednjih nekoliko godina u procesu pristupanja EU, a ključna zbivanja se odnose na borbu protiv diskriminacije i zakone koji se odnose na borbu protiv zločina iz mržnje, te na slobodu okupljanja i izražavanja.
Postignut je značajan napredak na polju LGBT prava u Crnoj Gori. Vlada uzima zahtjeve Evropske komisije veoma ozbiljno, što je pomoglo u usaglašavanju zakona sa standardima EU. Parade ponosa su organizovane u glavnom gradu već četiri godine uzastopno.
Međutim, kao i u mnogim drugim oblastima, primjena zakona i dalje predstavlja izazov. Javno mnjenje je prema LGBTI osobama i dalje uglavnom negativno. LGBTI osobe se ne osjećaju dovoljno bezbjedno da istupe. Ovo je posebno izazovno van glavnog grada, gdje javni događaji još nijesu mogući i LGBTI osobe nemaju gdje da se sreću.
Sledeći koraci će zahtijevati istinsku posvećenost Vlade, u saradnji sa civilnim društvom, na daljem usaglašavanju zakonskih okvira (kao što je rješavanje pravnih pitanja trans i interseksualnih osoba) i obezbjeđivanju njihove pune primjene na svim nivoima. Angažovanje lokalnih vlasti u ovim procesima će biti posebno važno, jer zakoni i politike treba da budu dostupni u svim oblastima, urbanim i ruralnim.
●Koji su glavni izazovi sa kojima se suočava Crna Gora na putu ka EU i da li mislite da je bilo realnog uspjeha u borbi protiv kriminala i korupcije?
– Izvještaj Evropske komisije koji je objavljen u novembru skicira napredak koji je Crna Gora ostvarila na putu ka EU, kao i preostale izazove. U izvještaju se zaključuje da je potreban pravni okvir za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala sada na snazi, ali da je došlo vrijeme da se pokažu konkretni rezultati. Poboljšanje operativne nezavisnosti institucija kao što su tužilaštvo i Agencija za sprečavanje korupcije, te poboljšanje saradnje između institucija, ostaje od značaja i za EU i u procesu pristupanja NATO-a, ali na kraju – i što je najvažnije – za Crnu Goru i njene građane.
Proces reformi mora dovesti do opipljivih poboljšanja, kako bi to građani osjetili u svakodnevnom životu, ali i kompanije i potencijalni strani investitori.
Zamajac u procesu reforme ne treba gubiti – dakle, sistemski zakoni koji su usvojeni treba da budu implementirani u potpunosti, dosledno i u dobroj vjeri. Relevantne institucije treba proaktivno da koriste svoja ovlašćenja u cilju izgradnje čvrstog bilansa rezultata, posebno kada su u pitanju istrage, kao i konačne pravne odluke u slučajevima koji se odnose na korupciju na svim nivoima. Nadamo se da će u svom novom mandatu ministar Zoran Pažin moći da dalje gradi na osnovu rada koji je već urađen u skladu sa akcionim planovima u oblasti pravosuđa, da bi bili ostvareni rezultati koje Evropska komisija pominje u svom izvještaju.
●Da li ste zadovoljni nivoom slobode medija u Crnoj Gori?
– Sloboda medija je prioritet za Holandiju u našem radu u zemljama koje pristupaju EU, jer nezavisni, odgovorni i pluralistički mediji su od ključne važnosti za održavanje otvorenog i slobodnog demokratskog društva. Evropska vrijednost slobode izražavanja je stoga ključna u pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji i to je pitanje koje ćemo pažljivo pratiti.
Izvještaj Evropske komisije navodi niz dostignuća, ali se tu izražava i zabrinutost kada je u pitanju sprovođenje zakona. Takođe, u poslednje dvije godine bilo je 27 napada na novinare u Crnoj Gori i ima prostora za poboljšanje u istragama napada na novinare. Holandija će stoga nastaviti da radi sa vlastima i civilnim društvom na daljem jačanju slobode medija.
M.VEŠOVIĆ
Nije dobro što naše firme imaju problema sa pravosuđem
●Vaša ocjena ekonomske saradnje Crne Gore i Holandije?
– Znajući veličinu Holandije i potencijale crnogorske privrede, mislim da smo još u ranoj fazi. Bilateralna trgovina je skromna, a Crna Gora nije bila u fokusu holandskih preduzeća, uprkos očiglednom potencijalu, prije svega, u pomorstvu, obnovljivim izvorima energije, nekretninama i poljoprivredi. Međutim, moram da kažem da su najnoviji podaci i razgovori sa nekim od naših kompanija ohrabrujući. Kako Crna Gora ubrzava ka EU i NATO-u, vidimo značajno veći interes korporativnog svijeta za trgovinu i investicije u Crnoj Gori.
Ove godine nova holandska kompanija je osnovana u Nikšiću, a nekoliko novih prijavilo je svoje aktivnosti na jugu, uglavnom u oblasti nekretnina. U cilju privlačenja više preduzeća, od ključnog značaja za Vladu Crne Gore je da se obezbijedi predvidiva poslovna klima i fer i efikasno sudstvo, što je neophodno za zaštitu imovinskih prava.
Skoro sva naša preduzeća imaju problema sa crnogorskim pravosuđem, a to je svakako pogrešan signal za druge investitore. Jaka vladavina prava i čvrste javne finansije su neophodni kako bi kompanije mogle da dođu i razvijaju posao.