Opština Pljevlja počela je prinudnu naplatu poreza na zemljište i građevinske objekte. Naplata je počela prvo od građana koja su zaposleni u lokalnoj upravi i Rudniku uglja, ali je sasvim sigurno da će na red doći i penzioneri, kao i vlasnici poljoprivrednog zemljišta.
Iz lokalne uprave je saopšteno da građani Pljevalja za porez duguju tri i po miliona eura, od čega dva miliona za porez na zemljište a 1,5 miliona za građevinske objekte. U lokalnoj upravi kažu da građani mogu prije nego što im se dostavi zaključak o prinudnoj naplati da dug otplate u 12 rata. Predhodno u Upravi lokalnih javnih prihoda trba da potpišu ugovor o otplati duga na rate.
-Početkom septembra poslati su zaključci o prinudnoj naplati duga za porez zaposlenima u lokalnoj upravi i Rudniku uglja a nakon toga dostaviće se i zaposlenima u Termoelektrani, Elektrodistribuciji, kao i svim drugim zaposlenim poreskim obveznicima - saopšteno je iz lokalne uprave za prihode.
Lokalna uprava je od Fonda PIO tražila da im dostavi i visinu primanja penzionera koji nijesu izmirili dug za porez.
-Ukoliko poreski obveznik 10 dana po dostavljanju zaključka o prinudnoj naplati ne izmiri dug, zaključak se šalje poslodavcu koji je dužan da od zarade obustavi iznos duga. Ako poslodavac to ne učini, zaključak se šalje Centralnoj banci Crne Gore, koja će skinuti kompletan iznos duga sa računa poslodavca - saopšteno je iz lokalne uprave za prihode.
Dosadašnja naplata poreza na zemljište iznosila je svega oko 30 odsto, a poreza na građevinske objekte oko 60 odsto.
-Analizom poreskih dužnika uvidjeli smo da veliki broj građana koji su imućniji, nisu plaćali svoje obaveze - saopšteno je iz pomenute uprave.
Sudeći i po ovoj prinudnoj naplati poreza lokalna uprava se, usled ranijih zaduženja, po osnovu kredita kao i po osnovu neplaćenih poslova, nalazi u veoma teškoj poziciji. Ovogodišnji budžet lokalne uprave je planirat na iznos od šesnaest i po miliona eura, ali njegovo punjenje ide jako teško.
Predsjednik opštine Mirko Đačić je na jednoj konferenciji za novinare kazao da bi bio zadovoljan kada bi budžet bio realizovan u iznosu od deset i po miliona eura, a čak prezadovoljan kada bi bio realizovan u iznosu od dvanaest i po miliona.
Iz nevladinog sektora upozoravaju da nije problem što se krenulo u naplatu dugova, ali je problem što lokalna uprava jedino vodi računa da zaposlenima isplati plate, a da se kapitalni budžet ne realizuje.
- Ako lokalna uprava postoji samo zbog toga da se od građana naplati porez i da se isti novac potroši za plate zaposlenih, onda lokalna uprava ne treba da postoji - ocjenjuje izvršni direktor NVO „Breznica“ Milorad Mitrović.
On ističe da porezi moraju da se naplaćuju ali da novac građana treba da se kroz realizaciju razvojnih projekata, opet vraća građanima.
- Trošenje novca za provode funkcionera i plate zaposlenih nije dobra praksa, jer sa druge strane nema razvojnih projekata. S druge strane ni jedan Pljevljak nebi trebao uopšte da plaća račune za struju, vodu, kao ni porez, sve dok im državna i lokalna vlast ne obezbjede zdravu životnu sredinu. Ako je neko Pljevljacima uzeo pravo na zdravu životnu sredinu, na život dostojan čovjeka, onda iz kojeg razloga bi oni trebali da plaćaju porez – smatra Mitrović. B. Je.
Poljoprivrednici sirom da plaćaju porez
-Kada je u pitanju seosko stanovništvo i naplata poreza za zemljište, mislim da bi svi naši seljaci pred opštinu trebali da donesu kace sira koje ne mogu da prodaju, kao i druge proizvode, jer ako je predsjednik opštine htio da sa „Vektrom Jakić“ prebija dugovanja za balvane i asfalt za krpljenje uličnih rupa, onda bi i poljoprivrednici trebali da imaju mogućnost da dugove za porez plaćaju sirom - kaže Mitrović.