ŽENEVA – Lideri kiparskih Grka i Turaka počeli su juče u Ženevi ključnu rundu pregovora o ponovnom ujedinjenju Kipra, uz posredovanje UN.
Lider kiparskih Turaka Mustafa Akindži i predsjednik Kipra Nikos Anastasijades došli su prekjuče ujutro u sjedište UN u Ženevi, Palatu nacija, gdje su ih dočekali specijalni savjetnik generalnog sekretara UN za Kipar Espen Bart Ejde i šefica mirovne misije UN na Kipru Elizabet Spehar, javio je AFP.
Razgovori će trajati tri dana, a poslije toga bi trebalo da se u četvrtak organizuje konferencija o Kipru kojoj bi prisustvovali predstavnici zemalja koje garantuju mir na ostrvu – Grčka, Turska i Velika Britanija, bivša kolonijalna sila koja na Kipru ima vojne baze.
Mirovni pregovori o ujedinjenju Kipra su ponovo pokrenuti uz posredovanje UN u maju 2015. godine, a poslije neuspjeha rundi održanih u novembru 2016. godine u Švajcarskoj činilo se da su dospjeli u ćorsokak.
Ejde je ocijenio je da postoji „stvarna šansa da 2017. bude godina u kojoj će Kiprani odlučiti da okrenu novi list u istoriji”.
Između dvije strane, međutim, postoje duboke razlike o ključnim pitanjima, poput teritorijalne organizacije, bezbjednosti i vraćanja oduzete imovine.
– Iznenadio bih se ako bi dogovor bio postignut s obzirom na teškoće, rekao je za AFP direktor Centra za evropska i međunarodna pitanja u Nikoziji Andreas Teofanos.
Buduće mirovno rješenje predviđa stvaranje federalne države sa dva entiteta, a Anastasijades i Akindži bi trebalo da 11. januara predstave mapu sa teritorijalnom organizacijom.
Prema predlogu, dio teritorije pod kontrolom kiparskih Turaka bi ponovo bio pripojen dijelu pod kontrolom kiparskih Grka, oko čega se dvije strane ne slažu.
Anastasijades bi trebalo da predloži da entitet kiparskih Turaka obuhvata 28,2 odsto teritorije, dok Akindži traži 29,2 odsto.
Kiparski Turci, čiji je udio u stanovništvu Kipra 18 odsto, kontrolišu 36 odsto teritorije.
Neslaganja postoje i oko broja Grka kojima bi bio dozovoljen povratak na sjever.
To je osjetljivo pitanje za obje zajednice i imaće ključni značaj pošto će se građani oba dijela ostrva izjašnjavati na referendumima o mirovnom sporazumu.
Kiparski Grci su 2004. odbacili prethodni mirovni plan koji je postignut uz posredovanje UN.
Kiparski Grci traže i da više hiljada turskih vojnika napusti sjever ostrva, dok lideri kiparskih Turaka žele da turske snage ostanu na ostrvu, makar i u manjem obimu.
Diplomatski izvori upućeni u pregovore rekli su za AFP da će se konferencija smatrati uspješnom ako bude postignut „značajan napredak”.
Kipar je podijeljen 1974. godine na južni – grčki i sjeverni – turski dio.
To ostrvo je podijeljeno poslije vojne intervencije Ankare koja je tvrdila da je na taj način spriječila operaciju Grčke koja je trebalo da dovede do ujedinjenja Kipra i Grčke.
Podjela ostrva je dovela do preseljenja oko 162.000 kiparskih Grka i 48.000 kiparskih Turaka, pokazuju podaci Instituta za mirovna istraživanja u Oslu (PRIO).
Republika Kipar, koja je postala članica EU 2004, kontroliše dvije trećine ostrva, dok samoproklamovanu „Tursku republiku sjeverni Kipar” priznaje samo Ankara koja na ostrvu ima 40.000 vojnika.
(Beta-AFP)