HERCEG NOVI - U okviru Praznika mimoze u Njegoševoj ulici u Herceg Novom juče je po prvi put održana „Mala fešta od narandže-ala maka”. Mala fešta posvećna u čast narandži, kraljici južnog voća okupila je više stotina građana koji su na brojnim štandovima mogli probati sva divna jela, kolače, džemove, sokove i likere koji se mogu napraviti od narandže. Mala fešta imala je i jedan plemeniti cilj, a to je da sav novac prikupljen od prodatih proizvoda ode u humanitarne svrhe.
Predsjednica NVO Ruke, koja je organizator Male fešte, Milina Kovačević prezadovoljna je odzivom učesnika manifestacije.
- NVO Ruke motivišu zajedništvo, entuzijazam, kreativnost, zdravlje, a svega toga ima u ovoj Maloj fešti od narandže, tako da je razloga za zadovoljstvo mnogo. Građani su se okupili u velikom broju tako da je sasvim izgledno da ćemo Malu feštu ponoviti i naredne godine. Nekada davno kada je osnivan Praznik mimoze je umalo bio Praznik narandže, pa je evo sada to na neki način postao. Narandža je simbol zdravlja, sunca, lopte, znači igre i to je sve ono čemu smo htjeli da vratimo ljude. Bilo bi lijepo kada bi ova manifestacija potakla na to da se zasadi narandže u Herceg Novom obnove jer ćemo tako opet svi imati ljepši i zdraviji grad i život- kaže Kovačevićeva.
Učešću u Maloj fešti odazvalo se mnoge NVO, restoran Blufin, Gradska kafana, Art Studio Ljudmile Golovko, butik „Tumaka” koji nudi lijepe organske kozmetičke preparate,a tu su bile i Vitka Vujnović i Smilja Dželebdžić. Na Maloj fešti bila je književnica i pjesnikinja Bosiljka Pušić koja je pisala trilogiju koja u svom naslovu ima narandžu, i književnik Nikola Malović čija priča „ Čuvar divlje pomorandže“ je poklanjana uz druge stvari izložene na njegovom štandu. Naravno tu su i recepture Marine Staništić u kojima je naravno zastupljena narandža. Osim slasnih delicija na štandovima se našla i „Knjiga o žućenici“.
- Torta od narandži badema je planula, baš kao i biskvit od narandže i čokolade, ali je fantastičan liker od divljih pomorandži i sok - kaže Biljana Čolović.
Ona je istakla da Mala fešta predstavlja vrlo osvježavajuću ponudu u okviru bogatog programa Praznika mimoze.
Jasna Zloković na svom štandu ponudila je niz delicija od narandži, za koje kaže, da obično sprema za prijatelje i porodicu, te da joj je sada zadovoljstvo veće što proizvode može ponuditi i građanima.
- Svi očito mnogo vole dubrovačku rozatu. To je zapravo francuski krem brule,kojeg mi obogatim korom divlje narandže, koja daje poseban šmek. Tu su sokovi i džemovi, svi rađeni od neprskanog voća iz mog vrta. Zasad sve ovo spremam za svoju dušu, ali nikada se ne zna, možda do kraja postane i biznis - kaže Zlokovićeva.
Bojana Rakić na svom štandu ponudila je liker od narandži i vrlo specifičan džem od divljih narandži. Kaže da nije teško napraviti džem, da je recept jednostavan, ali da je on vrlo raskošnog mirisa i pomalo oporog ukusa.
Mirjana Martineti na svom štandu je ponudila tortu od narandže, kuglice od narandže, slatko od fortunela, džem od mandarina, liker od limuna, čokoladne i obične arancine i jednu posebnu salatu od narandže, rokule, sira, oraha i cvekle. Veliko interesovanje izazvao je i čaj od lista divlje narandže.
Vesna Odalović iz NVO Nova šansa kazala je da joj je veliko zadovoljstvo što učestvuju na Maloj fešti.
- U kreiranju svih delicija i ukrasa od narandžu učestvovala su naša djeca sa smetnjama u razvoju i njihove mame. Pravili smo korpe od recikliranog papira, dekupaž tegle, ušećerene narančine, kolače, likere i svašta ponešto - kazala je Odalovićeva.
Na štandu Kola srpskih sestra bila je velika gužva, a izloženi su bili džem od divljih naranadža, slatko, narandžina, kolač od narandže...
- Ova Fešta je fenomenalna i treba je održavati – smatra Ljiljana Rajković.K.Matović
Simbol ljepote i plodnosti
- Rimljani su, naseljavajući pitome bokeljske obale, donosili sve što im je trebalo a udoban život, pa gotovo sa sigurnošću možemo tvrditi da su donijeli i sjeme narandže. One ljute, grke ili gorke, kako je danas zovemo (Citrus aurantium), za koju neki kažu da je stigla tek u 10. vijeku. Ona druga, slatka narandža, zamirisala je na našim obalama tokom 16. vijeka, kada su je portugalski pomorci donijeli sa prostora Indije, Kine i Burme – zapisao je Mašo Miško Čekić, pokretač Dana žućenice iz Tivta. On navodi da se narandža odomaćila i postala sastavni dio bokeških obala, postala dio najznačajnijih običaja, ušla u kužine, postala lijek i hrana, dar i uzdarje, simbol ljepote, plodnosti, bogatstva i vječnog života, otmenosti i raskoši.
Dubrovčanke rekle da će
opet doći
Dubrovčanke iz udruženja Deša, nisu krile zadovoljstvo što su učesnice manifestacije i obećavaju da će naredne godine doći ponovo.
- Ovdje je sve je lijepo, a ljubaznost je na visini. Mi u Dubrovniku organizujemo slične fešte za Sv. Vlaha kakav je Festival džema i marmelade, krajem devetog i početkom desetog mjeseca. Držimo i tečajeve da žene nauče kako da spremaju delicije, a štampali smo i knjigu recepeta šta se sve može napraviti od narandže. Ovdje imamo arancine, bruštulane mendule i džem od ljute narandže - kaže Mare Orhanović.