Finansijskom situacijom u Crnoj Gori nezadovoljno je 40 odsto domaćinstava. Potpuno nezadovoljno je 16 odsto, a uglavnom nezadovoljno 24 odsto domaćinstava, pokazuju podaci iz Balkanskog barometra (BB). To je izvještaj koji je juče objavio Savjet za regionalnu saradnju (RSS), a u njemu se nalaze podaci za sedam zemlja Jugoistočne Evrope (JIE) – Hrvatsku, Srbiju, Albaniju, Kosovo, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Balkanski barometar predstavljen je juče u Briselu, a on je jedna od alatki za praćenje napretka u primjeni strategije JIE 2020. Istraživanje je obuhvatilo sedam hiljada građana iz sedam država.
Generalnom ekonomskom situacijom u Crnoj Gori nezadovoljno je 27 odsto građana, a uglavnom nezadovoljno 33 odsto, što je ukupno 60 odsto nezadovoljnih građana. Prosjek nezadovoljnih građana u JIE je 77 procenata.
U JIE je 66 odsto građana nezadovoljno odvijanjem stvari u ekonomiji, dok je u Crnoj Gori taj procenat 47 odsto.
–Čak 67 odsto ispitanika smatra da je nezaposlenost najveći problem u ekonomiji Crne Gore. Da je najveći problem ekonomska situacija smatra 48 odsto građana, 23 odsto smatra da je to kriminal, 15 odsto da je to korupcija, a 12 odsto rast cijena – pokazuju podaci RSS-a.
Na pitanje kakva su očekivanja po pitanju finansijske situacije kod domaćinstava u narednoj godini, trećina ispitanika u Crnoj Gori misli da će biti bolja, četvrtina da će biti gora, dok 43 odsto smatra da će biti isto. Kada je u pitanju nacionalna ekonomija, situacija je obrnuta: četvrtina misli da će biti bolja, a trećina da će biti gora, dok 40 odsto građana smatra da će biti isto.
Prosječna stopa rasta u Crnoj Gori od 2009. godine iznosila je 0,4 odsto, po čemu je naša država treća od sedam zemalja JIE, dok je stopa nezaposlenosti u istom periodu iznosila 19,5 procenata. Najveća stopa nezaposlenosti zabilježena je na Kosovu i u Makedoniji, gdje iznosi 37,7 odnosno 30,6 odsto.
Kada su u pitanju građani od 15 godina do 24 godine, procenat nezaposlenosti u Crnoj Gori iznosi 41,1 odsto. To je skoro duplo više od prosjeka u EU, koji iznosi 22,9 odsto.
–Nema sumnje da je veoma teško za mladu osobu da nađe posao u ovom regionu – konstatovano je u izvještaju.
Prema ovom istraživanju, prosječna plata je od 2009. godine povećana 0,3 procenta. Najveći rast, 7,9 odsto, zabilježen je 2009. godine, a najveći pad, 3,8 procenata, 2013. godine.
U zemljama JIE sedmicu odmora u inostranstvu sebi nije moglo da priušti 53 odsto ispitanika. Barem jednom u prošloj godini 28 odsto grđana nije moglo da plati stanarinu, a 21 odsto hranu i odjeću. Dom nije moglo da ugrije 21 odsto građana, a da uredno vraća kredit 18 procenata.
Kad je u pitanju Crna Gora, 53 odsto građana sebi nije moglo da priušti sedmicu odmora, makar jednom u godini kiriju nije moglo da plati 39 odsto domaćinstava, a 16 odsto nije moglo ugrijati dom. Čak 23 odsto građana makar jednom nije imalo za hranu i odjeću. To je najveći procenat od svih sedam zemalja. Crna Gora je prva i kada je u pitanju otplata kredita, jer je 23 odsto građana barem jednom u toku godine imalo problem da plati ratu.
Polovina ispitanika bi razmotrila mogućnost života u inostranstvu. Da su najveći problem u JIE ekonomska pitanja smatra 40 odsto ispitanika, 26 odsto smatra da je to organizovani kriminal, a devet procenata da su to politički sporovi. U Crnoj Gori je 44 odsto građana ocijenilo da su najveći probem ekonomska pitanja, a 17 odsto organizovani kriminal.
Strategiju JIE 2020 usvojilo je sedam ministara.
RSS je u zaključcima naveo da su glavni problem u regionu nezaposlenost i generalna ekonomska situacija.
–Paradoks je da je nezaposlenost glavni problem od početka tranzicije, ali se ne spominje često u izbornim programima. Njima i dalje dominiraju politička i bezbjednosna pitanja – navodi se u izvještaju.
Ukupna ocjena RSS-a je da se državama upravlja loše, i to u smislu korupcije, transparentnosti, efikasnosti i odgovornosti.
–To je ključna prepreka rastu i razvoju. Generalni zaključak je da je potrebna održiva, regionalna i politika orijentisana ka EU, kako bi bio ubrzan rast i razvoj – zaključeno je u izvještaju.
D.M.
Zakoni se ne primjenjuju jednako
Čak 55 odsto građana nema povjerenje u sudove i sudstvo. Potpuno povjerenje ima sedam procenata, a sudovima uglavnom vjeruje 35 odsto ispitanika.
Da akti Vlade nijesu u skladu sa zakonom smatra 58 odsto ispitanika, što je manje od prosjeka u JIE, koji iznosi 72 procenta. Čak 70 odsto ispitanika smatra da se zakoni ne primjenjuju jednako, što je za 12 procenata manje od prosjeka u JIE. Da se Vlada ne bori efikasno protiv korupcije smatra 65 odsto građana, a da je administracija neefikasna 45 procenata.
Petina ne vjeruje da ćemo ikad ući u EU
Da će članstvo Cg u Eu biti dobra stvar smatra 35 odsto ispitanika. Njih 37 smatra da neće biti ni dobro ni loše, dok 23 odsto građana smatra da će to biti loše.
Na pitanje šta bi članstvo u EU personalno značilo za njih, 36 odsto je odgovorilo ekonomski prosperitet, 26 odsto slobodna putovanja, a 23 odsto slobodu da studiraju i rade u EU.
Trećina ispitanika smatra da će Crna Gora ući u EU do 2020. godine, 22 odsto do 2025, 12 odsto do 2030. godine, dok 23 procenta ispitanika vjeruje da nikad nećemo ući u EU.
Mita najviše u zdravstvu
Građani Crne Gore smatraju da najviše mita i zloupotrebe položaja u privatne svrhe ima u zdravstvu, što misli 30 procenata. Nakon zdravstva, po mišljenju 22 odsto građana, mito i zloupotreba položaja najprisutniji su kod političara na državnom nivou i zaposlenih u sudovima. Da su mitu podložni zaposleni na carini smatra 17 odsto isitanika, 16 odsto smatra da su tome skloni zvaničnici koji izdaju dozvole za gradnju, a 14 odsto da mito najčešće uzimaju lokalni političari.