piše: Dragiša Dožić
Građani se obraćaju svima odgovornim, od predsjednika države i Vlade, ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprave za šume, Uprave policije do tužilaštva i sudskih organa. Sve to sa ciljem da se stane na put arčenju državnog dobra, ali svi ćute. Diskretno se priča da nadležni ćute radi „višeg interesa”. Taj „viši interes” je vlast, koja kupuje glasove birača, zloupotrebljavajući prirodne resurse. Nadležni u Ministarstvu poljoprivrede u maloj državi Crnoj Gori ne haju na pozive građana, mjesnih zajednica, NVO, ekoloških društava i lokalnih uprava, da dođu na teren i, na licu mjesta, vide kako se uništava najznačajniji prirodni resurs – šuma, presudan za zaštitu životne sredine i, uopšte, za život biljnih i životinjskih vrsta. Prema šumsko-privrednim osnovama, iz 2008. i 2009. godine, šume i šumska zemljišta u Crnoj Gori, zahvataju površinu od 680.000ha ili 49 odsto od ukupne površine, a samo pod šumama je 544.660ha, što čini apsolutnu šumovitost 39,4 odsto od ukupne površine Crne Gore. Ukupna drvna zapremina u svim šumama Crne Gore, iznosi 72,8 milona kubika, s godišnjim prirastom od 1.488.000 kubnih metara. Dočim, rezultati premjera nacionalne inventure, sprovedeni od 2005. do 2010. godine razlikuju se od podataka iz Šumsko-privrednih osnova, kojima se služi Uprava za šume. Prema mjerenjima nacionalne inventure, ukupna drvna masa svih šuma iznosi 133 milona kubika, sa godišnjim prirastom od 3,2 milona, što je za 15 odsto više, u odnosu na podatke iz 2008. i 2009. godine. Podaci Uprave za šume o stanju šumskog fonda i nacionalne inventure, evidentno, razlikuju se, što se da objasniti primjenom različitih metodologija. Bez obzira na razlike u prikazivanju šumskog fonda, jedno je sigurno, radi se o značajnom prirodnom resursu, od velikog nacionalnog interesa. Iako za momenat apstrahujemo opštekorisne funkcije šume, koje su primarne u odnosu na ekonomsku funkciju, ne možemo zaboraviti da su šumarstvo i drvoprerada na sjeveru Crne Gore, do početka rušilačke privatizacije, predstavljale značajnu privrednu granu, sa velikim brojem uposlenih, značajnim dohotkom u ukupnom bilansu nacionalne ekonomije i izvoznim proizvodnim asortimanom, koji je pozitivno dopunjavao spoljnotrgovinski bilans države. Za respekt je i saznanje da od bivših jugosloveneskih republika veću šumovitost od Crne Gore ima samo Slovenija, a od evropskih država samo Finska i Švedska.
Svjetski mediji propratili su prošle godine, sa velikom pažnjom, susret i dogovor dva svjetska lidera, kako se angažuju u spasavanju Amazonskih šuma.
Naime, Dalma Rusef i Barak Obama preuzeli su u svoje ruke brigu o šumskom bogatstvu, suzbijajući krčenje tih šuma, koje je u toku. Dva lidera velikih zemalja, SAD i Brazila, i pored opterećenosti globalnim problemima i dijametralnim stavovima u vezi sa mnogim svjetskim pitanjima, procijenili su da je važno da se detaljno dogovore i pozabave, tokom juna prošle godine, spasavanjem prašumskog drvnog bogatstva i obnovljivom energijom.
Nastaviće se
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.