Viceguverneru Centralne banke Crne Gore (CBCG) Nikoli Fabrisu zarada je uvećana za 1.642 eura u 2016. godini, kada je iznosila 4.617. On je u prošloj godini ukupno prihodovao 93.271 euro.
Fabris je u prošloj godini imao veliki broj primanja mimo plate. Prihodovao je 130 eura za regres, 500 eura po osnovu programa restrukturiranja javnog duga, 150 za objavljene naučne radove. Od mentorstva doktorata i doktorskih studija Fabris je na Univerzitetu Crne Gore (UCG) zaradio 2.112 eura. Za zimnicu iz CBCG je dobio 400 eura, dok je na ime povraćaja više uplaćenih poreza i doprinosa od Poreske uprave prihodovao 7.346 eura. Za naučno-istraživački projekat od beogradskog Ekonomskog fakulteta dobio je 2.544 eura (212 eura mjesečno), dok je za izvođenje nastave u toj obrazovnoj instituciji za godinu zaradio 16.478. Od doktorskih i master studija na Ekonomskom fakultetu Beograd prihodovao je još 2.344 eura, a od odbrane doktorata na Univerzitetu u Novom Sadu 327. Fabris je od objavljenih monografija u prošloj godini zaradio 1.222 eura.
Guverneru Centralne banke Radoju Žugiću zarada na toj funkciji veća je za 2.515 eura nego dok je bio ministar finansija. Njegovi zvanični podaci o prihodima i imovini pokazuju da mu je zarada 3.585 eura, dok je po osnovu ministarskog rada zarađivao 1.070.
Guverner Radoje Žugić na tu funkciju stupio je 15. oktobra prošle godine. On je za rad za 15 dana oktobra u toj instituciji zaradio 1.938 eura, dok mu je novembarska i decembarska zarada iznosila 3.585 eura. On je kao ministar finansija, početkom prošle godine, prije stupanja na snagu Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, zarađivao 1.070 eura. Nakon povećanja, njegova zarada iznosila je 1.933 eura. Sa te funkcije, Žugić je postao premijerov savjetnik, na kojoj je prihodovao 1.644 eura, prije nego što je postao guverner CBCG. Kao savjetnik za pola oktobra je zaradio 822 eura. Kao član, a kasnije i predsjedavajući Savjetom za finansijsku stabilnost CBCG, Žugić je lani zarađivao od 250 do 900 eura.
Viceguverner Centralne banke za kontrolu bankarskog sistema, odgovorna za uređivanje i kontrolu banaka i finansijskih institucija, Irena Radović nije prijavila prihode i imovinu stupanjem na tu dužnost, ili njen imovinski karton nije objavila Agencija za sprečavanje korupcije. Ona je ranije bila savjetnica u CBCG, a na mjesto viceguvernera došla je dolaskom Žugića na čelo CBCG. Radovićeva je i ranije bila javni funkcioner, do oktobra 2015, kada je bila ambasador Crne Gore u Parizu. Na toj funkciji Radovićeva je prihodovala 3.963 eura.
Izvršnom direktoru Centralne banke Radoici Luburiću zarada je u 2016. porasla za 730 eura. Njegova decembarska plata iznosila je 2.950,42 eura, dok mu je u istom periodu 2015. bila 2.220. Kao član Odbora direktora Centralne depozitarne agencije Luburić je za godinu zaradio 6.038 eura.
Pored guvernera i dva viceguvernera, upravljački savjet Centralne banke čine i četiri člana koji nijesu zaposleni u Centralnoj banci. To su Srđa Božović, Milivoje Radović, Milorad Jovović i Asim Telaćević. Njima je zarada u savjetu u prošloj godini iznosila po 900 eura mjesečno.
A.O.
Dobijao socijalu
Viceguverner CBCG Nikola Fabris došao je u žižu javnosti početkom ove godine, kada je objelodanjena dokumentacija koja je pokazala da mu je Ministarstvo prosvjete, dok je na njegovom čelu bio Slavoljub Migo Stijepović, dalo 500 eura socijalne pomoći. Fabris je tada izjavio da mu je novac uplaćen zbog pomaganja u izdavanju knjige, te da se ne radi o materijalnoj pomoći.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.