Berbe soli na bazenima ulcinjske solane „Bajo Sekulić” neće biti ni ove godine. To je već četvrta godina uzastopno da se u avgustu ne organizuje berba soli. Od osnivanja preduzeća 1934. godine pa do 2014. godine, berbe soli nije bilo 1943. godine zbog rata i 1964. godine, kada je dugotrajna kiša istopila slane kristale.
Imovinu Solane trenutno zakupljuje Javno preduzeće Nacionalni parkovi (JPNP), koji, prema ugovoru, imaju obavezu preduzimanja potrebnih mjera i radnji kako bi se održao i unaprijedio uspostavljeni ekosistem u zakupljenom području.
– Isto tako, ugovorom je definisano da zakupac (stečajna uprava – prim.aut.) može, ukoliko se za to stvore neophodne pretpostavke, organizovati proces proizvodnje soli ili razvoj drugih komplementarnih djelatnosti. Sa tim zakupcem bi mogli da uspostave poslovni odnos posebnim ugovorom, kojim bi mu dali dio imovine Solane neophodan za odvijanje procesa proizvodnje soli – kazali su „Danu” iz Nacionalnih parkova.
Kako su kazali, njihova osnovna uloga kada je riječ o prostoru Solane jeste zaštita biodiverziteta.
– Pitanje proizvodnje soli zahtijeva uključivanje brojnih subjekata, te obezbjeđivanje veoma značajnih finansijskih sredstava. Ministarstvo održivog razvoja i turizma realizuje projekat „Finalizacija studije zaštite ulcinjske Solane“, koji se finansira iz Fonda za evropske integracije i koji je važan za zaokruživanje aktivnosti za buduću zaštitu ovog područja. Poseban segment projekta je izrada ekonomske analize, procjene o potrebnoj infrastrukturi za proizvodnju soli, o ekosistemskim uslugama i mogućim turističkim aktivnostima na ovom području – naveli su iz JPNP.
Zakupca, međutim, nema ko da nađe, jer je stečajni upravnik Žarko Ostojić u junu podnio ostavku.
Odbornik u ulcinjskom parlamentu Genci Nimanbegu (Forca) kazao je da je prema njegovim informacijama za proizvodnju soli potrebno između 1,2 i 1,4 miliona eura, te da Nacionalni parkovi nemaju ta sredstva, niti imaju nadležnost za proizvodnju.
– Zastoj u vezi sa Solanom je kod ministarstva koje je naručilo studiju oko zaštite tog područja. Proizvodnja soli je jedan segmenat ukupne zaštite tog područja – rekao je Nimanbegu.
On je dodao da bi proizvodnja soli teško bila rentabilna, ali bi sav prostor, koji bi prihodovao novac od turista i drugih proizvoda koji bi se tu proizvodili, bio zaokružena cjelina. Istakao je i da bi studiju trebalo što prije završiti i već na početku jeseni pozabaviti se Solanom, kako bi se za sledeću godinu organizovala proizvodnja soli.
– Smatram da Solanu treba vratiti Opštini Ulcinj. Uz saradnju sa ostalim državnim subjektima, taj prostor bi bio brzo valorizovan i od njega bi koristi imale i Opština i država – zaključio je Nimanbegu.
Vlasnik Solane je Eurofond. To preduzeće je od 2011. godine u klasičnom stečaju i od tada se njegova imovina prodaje po basnoslovnim ciframa. Do sada niko nije ni dao ponudu za Solanu. Od 2014. godine nema berbe soli, a te godine je oko 50 radnika ostalo bez posla. U preduzeću nije bilo struje od početka te godine. Vlasnici nisu izmirili dug od oko 20 hiljada eura.
D.M.
Ponovo će tražiti zakup
Nacionalni parkovi zakupljuju imovinu Solane od 24. avgusta 2015. godine. Lani su produžili ugovor na godinu, a vjerovatno će i ove godine isto uraditi.
– Na poslednjoj sjednici savjetodavnog tijela za Solanu sredinom jula, stalni članovi savjeta su predložili da se JPNP povjeri upravljanje bioidverzitetom Solane nakon isteka ugovora o zakupu 24. avgusta ove godine. U proceduru pripreme ove inicijative se već krenulo – kazali su nam iz preduzeća čiji je direktor Elvir Klica.
Za dvije godine, koliko zakupljuju imovinu, oni su radili na saniranju bentova, sanaciji i izradi nasipa na bazenima Solane.
– Ukupno je sanirano 1.700 metara nasipa, 85 metara novog i pet metara daščanog. Takođe, nedavno je otklonjen kvar na pumpi Đerane, te je ista puštena u funkciju 7. jula – rekli su „Danu” iz JPNP.