Vlada je odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2018. obesmislila Zakon o NVO, ograničila autonomnost civilnog sektora kako bi se suzbile kritike i ostavili bez pomoći hiljade građana, smatraju sagovornici „Dana”. Vlada je donijela odluku kojom je definisano da su prioritetne oblasti socijalna i zdravstvena i zaštita lica sa invaliditetom, društvena briga o djeci i mladima, pomoć starim, zaštita i promovisanje ljudskih i manjinskih prava, vladavina prava, razvoj civilnog društva i volonterizma, evropske i evroatlantske integracije, institucionalno i vaninstitucionalno obrazovanje, umjetnost, poljoprivreda i ruralni razvoj, zaštita potrošača, rodna ravnopravnost, borba protiv korupcije, zaštita zdravlja bilja, zaštita dobrobiti životinja i odbrana.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk kaže da je zaklinjanje Vlade u saradnju sa NVO trajalo do prve važne odluke o primjeni novog Zakona o NVO. Vlada se, kako kaže, usvajanjem ove odluke oglušila o apel Koalicije NVO Saradnjom do cilja koja okuplja 94 nevladine organizacije, apele Instituta Alternativa, ali i grupe nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.
– Suština „novog načina finansiranja NVO” je da se konkursi svode na tendere ministarstava za pojedine vrlo usko definisane usluge, a da se gubi svaka mogućnost da nevladine organizacije pokažu svoju autonomnost i inovativnost. Začuđujuće je i kako je Vlada uspjela da prepozna određene prioritetne oblasti tamo gdje im nije mjesto, kao što je „razvoj civilnog društva i volonterizma“ u okviru Ministarstva sporta. To je ono čega smo se s pravom pribojavali, i upozoravali da se u primjeni zakona mora izbjeći takav pristup. Ovo može značiti buduće isključivanje civilnog sektora iz praćenja reformskih procesa u Crnoj Gori i imati negativan uticaj na proces evropskih integracija – kaže Muk.
On navodi da je predloženim prioritetima Vlade izuzeto šest ministarstava, koja nisu usvojila sektorske analize, odnosno utvrdila prioritetne oblasti, tj. ne žele da sarađuju sa NVO, a to su ministarstva unutrašnjih poslova, finansija, vanjskih poslova, nauke, održivog razvoja i turizma, ali i ono koje je predložilo novi Zakon o NVO i koje je zaduženo za njegovo sprovođenje, Ministarstvo javne uprave.
– Predlogom ove odluke Vlada je kod Ministarstva pravde prepoznala kao prioritetnu oblast borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, međutim, za svega dva javna konkursa: unapređenje i jačanje vladavine prava i unapređenje ljudskih prava pritvorenih i osuđenih lica. Međutim, razočarani smo što Vlada ovom prilikom nije prepoznala kao prioritetne oblasti, one koje su od suštinske važnosti za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori, a to su „reforma javne uprave“ kod Ministarstva javne uprave , „upravljanje javnim finansijama“ kod Ministarstva finansija i „razvoj integriteta i efikasnosti rada policije“ kod Ministarstva unutrašnjih poslova. Još više je obeshrabrujuće to što je Vlada ignorisala ove oblasti bez prethodnih konsultacija sa organizacijama – kaže Muk.
Saša Mijović iz NVO „4lajf” poručuje da nijesu zadovoljni sektorskim analizama Ministarstva rada i socijalnog staranja i od njih su tražili objašnjenje zašto u prioritetne oblasti za finansiranje nijesu uključili zavisnike od droga, mlade, psihosocijalnu podršku njima i njihovim porodicama, rehabilitaciju, resocijalizaciju i reintegraciju. On upozorava da se ovakvim postupanjem ne posvećuje pažnja zavisnicima, kojih je oko 15.000 u državi, kao ni njihovim porodicama.
– Ovim postupkom smatramo da je napravljen ozbiljan propust, pogotovo imajući u vidu trend rasta i rasprostranjenosti ovog problema, a slabe institucionalne kapacitete za njegovo rješavanje. Nadamo se da će ministarstvo još jednom razmotriti naš predlog da kroz međusektorke konsultacije i javnu raspravu sa predstavnicima NVO preispitati ovu odluku i još jednom razmotriti mogućnosti za uvrštavanje ove oblasti u jednu od prioritetnih. U suprotnom, veliki broj porodica bi ostao bez pomoći i podrške koje im država nije u stanju obezbijediti, a koje su im pružale organizacije civilnog društva – ističe Mijović.M.S.
Nepoznato koliko će sredstava dobiti
Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) Aleksandra Pavićević ističe da vladinom odlukom nije definisano koliko novca će pripasti projektima NVO. Ona pojašnjava da će taj iznos biti određen nakon utvrđivanja Predloga zakona o budžetu za 2018. godinu, a kao problem vidi to što su NVO izostavljene prilikom izrade sektorskih analiza za utvrđivanje predloga prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebnih sredstava za finansiranje projekata i programa.
– Zakon definiše 0,1 odsto ukupnog tekućeg budžeta za oblast zaštite osoba s invaliditetom, dok je Skupštinski odbor za ljudska prava i slobode svojim zaključkom bio obavezao državne organe, odnosno Vladu, da programiranje planira u bliskoj saradnji s organizacijama osoba s invaliditetom. Međutim, ovo se samo desilo u procesu izrade sektorskih analiza od strane tri pomenuta ministarstva, ali ne i ranije u procesu planiranja. Zbog toga ne znamo kako je Vlada utvrdila koji će organi programirati sredstva u oblasti zaštite OSI i da li se ta odluka zasnivala na nekoj analizi, istraživanju ili jednostavno nečijoj ličnoj procjeni i odluci. Što se tiče sektorskih analiza, u ovim oblastima smatramo da nijesu dovoljno široko postavljene, odnosno ne nude raznovrsnost aktivnosti, tako se, na primjer, Ministarstvo rada i socijalnog staranja odlučilo da sredstva planira za sprovođenje usluga u zajednici, što bi trebalo da bude direktna uloga države, dok se, na primjer, Ministarstvo saobraćaja odlučilo na samo jedan projekat i to za aktivnost koja je inače zakonska obaveza lokalnih samouprava, odnosno vlasnika objekata, imajući u vidu da se njihov predlog odnosi na prilagođavanje usluge javnog saobraćaja – kaže Pavićević.