Sloboda vjeroispovijesti ne zavisi od registracije crkava i vjerskih zajednica, a problemi u Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2015. godine su mogli biti prevaziđeni da je proces njegove izrade bio participativniji, ocijenjeno je na konferenciji „Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja”, koju organizuju Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) i Konferencija evropskih crkava iz Brisela. Sa konferencije na kojoj su učestvovali domaći i strani eksperti i profesori, vladike i crkveni predstavnici poručeno je da se državljanstvo u odnosu sa religijom ne smije koristiti kao restrikcija ili metod za izopštavanje nepoželjnih građana.
Otvarajući konferenciju, mitropolit crnogorsko-primorski
Amfilohije upozorio je da vlast stvara svoju crkvu u Crnoj Gori, te da država još nema zakon o crkvama i vjerskim zajednicama, dok je nacrt iz 2015. odbijen i od Venecijanske komisije i unutar same Crne Gore. Mitropolit je kazao da je nacrt tog zakona bio gori i primitivniji od komunističkog iz 1977., te da nacrt iz 2015. predstavlja napad na pravoslavnu crkvu.
– Sad je u toku razgovor o donošenju jednog korektnog zakona o crkvama i vjerskim zajednicama. To ne može biti donijeto bez saradnje sa samim crkvama i vjerskim zajednicama. Oni koji upravljaju Crnom Gorom doskoro su smatrali da mogu taj zakon donijeti bez konsultovanja crkava i vjerskih zajednica. Ljudi koji donose taj zakon su vaspitani u anticrkvenom duhu – ocijenio je vladika crnogorsko-primorski.
Predsjednik Konferencije evropskih crkava iz Brisela
Kristijan Kriger kazao je da pozdravljaju odluku Crne Gore da zamijeni zakon iz 1977. uključujući odredbe o pravnom statusu i položaju crkava.
– Međutim, rečeno nam je da su pripreme zakone rezultirale nacrtom koji ima probleme u mnogim dijelovima, koji trebaju i moraju biti ispravljeni. Vjerujemo da su ti problemi mogli biti izbjegnuti da je pripremni period bio više participativan – rekao je on.
Kriger je poručio da se mora napraviti razlika između starih i novih crkava i religijskih zajednica sa zahtjevima za registraciju, poručujući da bi takav zahtjev za tradicionalne crkve predstavljao diskontinuitet.
– Druga stvar je da država odlučuje o svim objektima izgrađenim prije 1918. a to narušava slobodu vjeroispovijesti – naglasio je on.
Specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija (UN) za slobodu vjeroispovijesti
Ahmed Šahid poručio je putem video-poruke da postoji stvarni strah da zakon može ograničiti izražavanje slobode vjeroispovijesti. Naglasio je da sloboda vjeroispovijesti ne zavisi od registracije, te da omogućavanje statusa pravnog lica može biti podložno nekim administrativnim i pravnim procedurama. Šahid je istakao da država ima obavezu da olakša status crkava i vjerskih zajednica.
Emeritus profesor sa Univerziteta u Milanu
Silvio Ferari objasnio je da se međunarodni standardi ne primjenjuju svuda na isti način, te da se moraju kontekstualizovati na određeni način.
– Ima dosta karakteristika nacrta zakona za Crnu Goru koji bi zahtijevali podrobnu pažnju. Jedna od tih karakteristika na koju ću se usredrediti tiče se pitanja koje je postalo od centralnog značaja. A to je odnos između religije i državljanstva. Državljanstvo je politička i pravna kategorija. Ona postaju jedno oružje za isključivanje neželjenih građana, za izopštavanje. U nacrtu zakona imamo pitanje državljanstva koje se tiče uspostavljanja vjerske zajednice. Imamo član tri nacrta zakona koji kaže da samo državljani iste vjeroispovijesti imaju pravo na ispoljavanje svoje vjere osnivanjem vjerske zajednice. Ako to pravo ograničavamo samo na državljane, to je nešto što nije u saglasju i predstavlja veliko ograničenje prava koja su garantovana Ustavom. Da vjerska zajednica može da se registruje ako ima najmanje 50 vjernika koji su crnogorski državljani i imaju prebivalište – taj dvostruki standard nije u skladu sa evropskim standardima – upozorio je on.
Profesor
Kol Daram iz Međunarodnog centra za pravne i religijske studije sa Brigam jang univerziteta istakao je da nepotrebna ograničenja za registraciju nijesu nešto što je potrebno u demokratskom društvu. Profesor
Bogoljub Šijaković pozvao je Vladu da odmah odbaci nacrt zakona koji je, kako cijeni veoma loš i destruktivan. Smatra da je vlast spremna da donese čak i „zakon o šarama na krilima leptira”, dodajući da bi se režim u Crnoj Gori mogao okarakterisati kao postmoderna autokratija.
Arhiepiskop ohridski i mitropolit skopski
Jovan govorio je u situaciji sa položajem Crkve u Makedoniji, dodajući da misli da možda i imaju dobar zakon, ali da se ne sprovodi.
A.O.
Crkve predstavljene kao društveno opasne organizacijeKoordinator Pravnog savjeta Mitropolije, protojerej-stavrofor
Velibor Džomić poručio je da su, sudeći po tekstu nacrta zakona, njegovi tvorci predstavili crkve i vjerske zajednice kao društveno opasne, a ne društveno korisne organizacije.
– Nažalost, to je duh nacrta zakona iz 2015. MCP i Eparhija su nedavno sa jedne od najviših adresa državne administracije dobile informaciju da se Vlada nije odrekla svog nacrta iz 2015. ali da je neophodno da se uskladi sa standardima. Sve do nedavno je iz Ministarstva za ljudska prava najšira javnost uvjeravana da je nacrt u potpunosti usklađen sa pravnim aktima – rekao je on.
Kako je pojasnio, prema ovom nacrtu, slobodu vjeroispovijesti nema svako, nego samo državljanin Crne Gore jer samo on ima pravo da osniva vjerske zajednice.
Profesor
Savo Marković sa Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran naglasio je da se nacrt zakona u ovoj formi ne može ni amandmanski poboljšati te da se mora se raditi iz korijena. Profesor
Đorđije Blažić ocijenio je da predložena rješenja iz nacrta zakona definitivno predstavljaju retroaktivnu primjenu zakona.
Profesor crkvenog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Dalibor Đukić pitao je koja je svrha obavještavanja vlasti o imenovanju crkvenog poglavara, ocijenivši da takav institut nije u praksi primjenljiv.Temeljni ugovori dobra osnovaEpiskop budimljansko-nikšićki
Joanikije kazao je da je u nekom pogledu Crna Gora napravila dobre iskorake i to kada je potpisala ugovore sa Rimokatoličkom crkvom i Islamskom i Jevrejskom zajednicom. Kako je rekao, 90 odsto tih ugovora bilo bi prihvatljivo i SPC, dodajući da svoje odnose sa državom mogu riješiti i putem ugovora.
– Ugovori se mogu uzeti kao dobar primjer kako treba raditi i na zakonu. Moramo raditi na tome da se vjerska pitanja regulišu zakonom na isti način kao što su regulisana ugovorom. Ukoliko bi se u parlamentu potvrdio ovaj nacrt, nastao bi jedan haos, koji bi nekima odgovarao, jer najbolje funkcionišu u haosu – ocijenio je vladika.
Mitropolit Amfilohije je dodao da bi se nacrtom zakona poništila ona prava koja su dobijena preko temeljnih ugovora.
– Očevidno je da onaj ko je dao taj zakon prvo napada pravoslavnu crkvu. Ne može zakon samo da bude primjenjen na pravoslavnu crkvu – rekao je on.
)){kind=small}
