Za primjenu zakona o unapređenju osoba sa invaliditetom, Crnoj Gori je potreban mnogo duži vremenski period, ukoliko se taj zakon uopšte i počne primjenjivati, kazala je za „Dan“ izvršni direktor Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić. Ona dodaje da je UMHCG tokom 2013. godine donio zaključak da će ubuduće pokretati postupke za zaštitu od diskriminacije.
– Zakonski rok za prilagođavanje pristupa objekata osobama sa invaliditetom je istekao u avgustu 2013. godine. S obzirom da je prošlo pet godina a država i Vlada skoro ništa nijesu uradile da ispoštuju Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji su same usvojile, smatramo da je tužba jedini način da se aktivnije i ozbiljnije posvete rješavanju ovog problema. Pokrenut je postupak protiv Skupštine Crne Gore, Glavnog grada, Uprave za mlade i sport, Hipo Alpe Adrija banke, a biće pokrenut postupak i protiv Željeznice Crne Gore. Samim tim, da se zaključiti da je napredak u oblasti pristupačnosti, koja je osnovni preduslov za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, spor i još uvijek neznatan – naglasila je Vujačićeva.
Ona navodi da je za period od godinu dana teško govoriti o napretku i o unapređenju položaja osoba sa invaliditetom u praksi.
– Ono što mogu izdvojiti jeste i dalje relativno dobra i česta pažnja medija posvećena aktuelnima temama koje se tiču osoba s invaliditetom, što je pored konkretnih aktivnosti, opet više organizacija osoba sa invaliditetom nego Vlade, rezultiralo podizanju svijesti javnosti o pravimao ovih osoba. Kada su u pitanju državne institucije, najpozitivnije je to što se sada zasigurno može reći da su se osobama sa invaliditetom počeli baviti i drugi državni organi i institucije, a ne samo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, za koje se isključivo ranije vezivalo pitanje invaliditeta. Neophodno je sistemsko povezivanje više institucija i organizacija i mnogo više konkretnih aktivnosti da bismo govorili o ukupnom napretku položaja osoba s invaliditetom – navela je Vujačićeva.
Prema njenim riječima, paradoksalno je što je prošle godine Međunarodni dan ljudskih prava održan u zgradi parlamenta koji nije prilagođen licima sa invaliditetom.
– Upravo oni koji garantuju prava osobama sa invaliditetom tog dana su prekršili osnovne principe ljudskih prava. Tog dana je osobama s invaliditetom onemogućena jednakost, narušena samostalnost, pogaženo dostojanstvo, onemogućena inkluzija i pristupačnost i na kraju je prekršen princip poštovanja različitosti za koji često znaju deklarativno da se zalažu oni koji su tog dana govorili u Skupštini.
Apsurdno je to što su se organizatori opravdavali ciljem, ne birajući sredstva i prozivali nas za nerazumijevanje, a mi smo tog dana pretrpjeli diskriminaciju. Zamjena teza onih koji krše ljudska prava je upravo česta pojava u Crnoj Gori. Da je to najbolji metod da se Skupština prilagodi, sjetili bismo se mi toga i prije 10 godina i organizovali ovakav skup, nije trebalo da drugi „brinu” o nama. Puna su nim usta licemjerne brige a niko osobama s invaliditetom ne dozvoljava da same odluče o sebi – poručila je Vujačićeva.
Ona dodaje da je UMHCG, još od kada je usvojen akcioni plan za prilagođavanje objekata u javnoj upotrebi osobama sa invaliditetom, upozorio da to neće biti realizovano u 2014. godini, što se kasnije i pokazalo u praksi.MI. N.
Nijesu stimulisane organizacije OSI
Ona ističe da kada je u pitanju Fond za profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom jedini napredak koji je ostvaren jeste to što je 2014. godine u budžetu Zavoda za zapošljavanje na prihodovnoj strani prepoznata stavka u iznosu od dva miliona eura.
– Od tog iznosa su se tokom godine subvencionisale zarade zaposlenih osoba sa invaliditetom, finansirana je oprema radnog mjesta poslodavcima koji su podnijeli zahtjev, finansirano je angažovanje asistenta u radu za nekoliko zaposlenih osoba s invaliditetom, raspisan je konačno, poslije pet godina i poziv za finansiranje grant šema. Međutim, kako je poziv za finansiranje grant šema raspisan 10. novembra a završen 17. decembra, odluka se nije desila u prošloj godini. Samim tim nejasno je od kojih sredstava će se isplatiti novac nosiocima projekata s obzirom da ugovori neće biti potpisani prije januara. Osim toga, tim konkursom uopšte nijesu stimulisane organizacije osoba sa invaliditetom, jer su traženi isti kriterijumi kao i od svih drugih subjekata koji su podnijeli projekat za konkurs, bez obzira što većina organizacija nema stalne i sigurne izvore finansiranja. Na kraju, i dalje će ostati veliki iznos koji se uplaćuje na račun Fonda, jer taj iznos se direktno od poslodavaca uplaćuje u državni budžet. S obzirom na praksu iz prethodnih godina i trend rasta, pretpostavljam da će i iznos za 2014. koji će biti nenamjenski utrošen prevazići cifru od 7, 5 miliona eura – zaključila je Vujačićeva.