Ukupan dug Fonda zdravstvenog osiguranja na kraju 2014. godine iznosio je 47 miliona eura, što je za 10 miliona više u odnosu na 2013. Kako se konstatuje u dokumentu „Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa akcionim planom za period 2015-2017. godine“, koji je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici, troškovi zdravstvenog sistema iznose čak 7,6 odsto bruto domaćeg poizvoda (BDP).
Konstatuje se da je analiza pokazala da je postojeći sistem obiman, disperzivan, nedovoljno povezan, sa previše manjih skupih i zatvorenih sistema.
– Odobravana i opredijeljena sredstva, dodatno finansirana po iskazanim potrebama u smislu prenesenih obaveza iz prethodnog perioda, utrošena sopstvena sredstva (novčana sredstva koja plaćaju građani kao korisnici usluge zdravstvenoj ustanovi) i upotrijebljena i utrošena sredstva iz kapitalnog budžeta i donacija, svojim ukupnim iznosom su pokazala da je sistem zdravstva daleko skuplji od onog kako se to vidi u statistički pojednostavljenim šemama. Finansijski modeli koji su se koristili u rješavanju problema u sistemu, pokazuju da i pored svih izvora finansiranja, on nije postao funkcionalniji, finansijski rasterećeniji, niti je rezultirao povećanim kvalitetom usluga, već je produkovao nove, neizmirene obaveze i pokazao neravnomjerna opterećenja i zastoje u procesima poslovanja, odnosno pokazao se nedovoljno kontrolisanim i uređenim sistemom – konstatuje se u dokumentu.
Ministarstvo zdravlja konstatuje da je posledica ovakvog načina poslovanja finansijska neodrživost sistema, te da je kvalitet zdravstvene zaštite sve niži, što se, kako navode, manifestovalo kroz proširenje Mreže za pružanje usluga.
– To je za posledicu imalo još veće finansijske obaveze. Na takav način je stvoren začarani krug koji je proizvodio lošiju zdravstvenu zaštitu i sve veći trošak. Iako su od početka reforme u sistemu zdravstva određeni indikatori vezani za zdravlje poboljšani, troškovi u zdravstvenom sistemu su veliki i čine 7,6 odsto BDP-a, a ukupan dug Fonda zdravstvenog osiguranja na kraju 2014. godine iznosio je oko 46 miliona eura, odnosno oko 10 miliona eura više nego na kraju 2013. godine – navodi se u dokumentu.
Ukazuje se da je „pokazani nizak nivo stručnosti izabranog doktora“ za posledicu imao nepotrebno upućivanje velikog broja pacijenata na sekundarni i tercijarni nivo.
Jedna od predloženih mjera je redukcija bolničkih kapaciteta, koja bi bila praćena smanjanjem broja dana liječenja (ne više od pet dana) i većom iskorišćenošću kapaciteta (80-85 odsto).
Preispitivanje osnovnog paketa usluga za primarni, sekundarni i tercijarni nivo i propisivanje novog adekvatnog paketa usluga koji se osiguraniku nudi na godišnjem nivou, jedna je od mjera koja se predlaže u dokumentu.
– Sprovedene mjere bi dovele do finansijske uštede, smanjenja nepotrebnog upućivanja pacijenata u Klinički centar Crne Gore, unapređenja nivoa zdravstvenih usluga u bolničkim kapacitetima i smanjenja prostora za zloupotrebu instituta dopunskog rada. Ovo posebno imajući u vidu da je najveća finansijska rezerva iz postojećeg budžetskog okvira upravo u bolničkim kapacitetima. Finansijske uštede bi se usmjerile u edukaciju, tehnologiju i poboljšanje materijalnog statusa zaposlenih – preporučuje se u dokumentu.
A.T.
Mjere
U cilju poboljšanja funkcionisanja zdravstvenog sistema predlaže se da se izvrši preraspodjela bolničkih kapaciteta u smislu redukcije, prenamjena kapaciteta u medicinske ili neke druge svrhe (njega, dnevna bolnica) po interresorskom principu, te podjela posteljnog fonda za akutnu i hroničnu obradu pacijenta. Predlaže se i razdvajanje kapaciteta za hroničnu obradu na kapacitete potrebne za obradu hroničnih zdravstvenih problema, za dugotrajnu njegu i za palijativnu njegu, u skladu sa principima integrisane zdravstvene zaštite. Ministarstvo zdravlja smatra da bi trebalo izvršiti prestrukturiranje akutnih posteljnih kapaciteta i kapaciteta za dnevnu obradu pacijenata (dnevna bolnica) i povećati motivisanost zaposlenih kroz materijalnu satisfakciju.