Higijeničarka u Vrhovnom sudu podložnija je korupciji i drugim nezakonitim radnjama kojima bi narušila ugled te institucije, nego ministar ekonomije, sekretar i visokorukovodeći kadar tog resora. To se može zaključiti uporednom analizom planova integriteta rizika Vrhovnog suda i Ministarstva ekonomije, po kojem je procjena rizika od korupcije i drugih nezakonitosti za higijeničarku 25, a za ministra 24.
Prema definiciji, integritet predstavlja zakonito, nezavisno, nepristrasno, odgovorno i transparentno vršenje poslova kojim javni funkcioneri i drugi zaposleni u organu vlasti čuvaju svoj ugled i ugled organa vlasti, obezbjeđuju povjerenje građana u vršenje javnih funkcija i rad organa vlasti i otklanjaju sumnju u mogućnost nastanka i razvoja korupcije
Izrada planova integriteta obaveza je po osnovu Zakona o sprečavanju korupcije, a njihovo donošenje obaveza je za sve državne organe. Plan integriteta se donosi na osnovu procjene podložnosti određenih radnih mjesta i radnih procesa za nastanak i razvoj korupcije i drugih oblika pristrasnog postupanja javnih funkcionera i zaposlenih u organu vlasti.
Planovi integriteta koje su usvojili ministarstva ekonomije, pravde, održivog razvoja i turizma pokazuju da postoji srednja vjerovatnoća pojave korupcije u odnosu na ministre Zorana Pažina, Branimira Gvozdenovića i Vladimira Kavarića i rukovodeći kadar. Skoro izvjesnu pojavu korupcije i drugih nezakonitosti konstatovao je jedino Vrhovni sud, na čijem se čelu nalazi Vesna Medenica, koji je za rukovodeće pozicije dao procjenu rizika od čak 70 (na skali od jedan do 100).
Prema „riziko mapi” radnih mjesta, u zoni pozicija sa skoro izvjesnom pojavom korupcije ili drugih oblika narušavanja integriteta sa rizikom visokog intenziteta našli su se predsjednici sudova (72), njihovi zamjenici (64), sudije (56) i sekretari suda (49). Srednja vjerovatnoća pojave korupcije predviđena je za savjetnika u kabinetu predsjednika Vrhovnog suda (36), šefa kabineta (36), savjetnika sa pet i tri godine radnog iskustva (42), te savjetnika II za pravne poslove (42).
U zoni srednje vjerovatnoće našlo se i sudsko obezbjeđenje (36), savjetnik u kabinetu predsjednika Vrhovnog suda (42), načelnik u Službi za poslove sudskog obezbjeđenja (42), samostalni referent za računovodstvo i finansije (42), zapisničar (35), samostalni referent (30), te upravitelj sudske pisarnice (48), upisničar (35), te samostalni savjetnik u Službi za poslove sudskog obezbjeđenja (42), arhivar (25) i higijeničar (25). Najmanju vjerovatnoću pojave korupcije ima samostalni referent knjižničar (osam).
Procjena je da su za predsjednike sudova, zamjenike i sekretare rizici široka diskreciona ovlašćenja u donošenju akata i odluka koje se odnose na rukovođenje i upravljanje sudom, nedozvoljeno lobiranje, drugi nejavni uticaj ili drugi oblici kršenja principa transparentnosti rada. Rizik predstavljaju i sukob interesa, narušavanje i trgovanje ugledom institucije, nedozvoljeni uticaj na sudije i zaposlene u sudu, neprijavljivanje korupcije. Problem mogu biti i nerazumljivi i nedorečeni propisi, nedovoljno transparentan rad institucije, odstupanje u sprovođenju usvojenog godišnjeg rasporeda poslova u sudu, kao i obaveze i mjere utvrđene u nacionalnim, strateškim dokumentima u oblasti pravosuđa, ali i odsustvo ocjenjivanja rada zaposlenih. Za ova radna mjesta procjena rizika je 70, što je duplo više u odnosu na nosioce izvršne vlasti iz resora pravde, ekonomije i održivog razvoja.
Procjenu rizika 24 dobili su ministar, sekretar i visoki rukovodni kadar Ministarstva ekonomije, a kao problemi su prepoznati postupci donošenja nezakonitih odluka, narušavanje integriteta institucije, povreda principa transparentnosti, iskorišćavanje javne funkcije ili službenog položaja. Po ocjeni radne grupe koja je radila na planu integriteta, podložniji korupciji su načelnici direkcija, šefovi kabineta, samostalni savjetnici, kojima je data ocjena 27, a osnovni rizici su narušavanje ugleda i integriteta institucije, neizvršavanje službene dužnosti, zloupotreba službenog položaja. Procjena rizika je veća i za sve zaposlene, koji integritet mogu dovesti u pitanje narušavanjem ugleda institucije, zloupotrebe javne funkcije, ne neprijavljivanjem korupcije i drugih nezakonitih radnji.
Radnje ministra, sekretara, generalnih direktora, načelnika Službe za opšte poslove finansije i ljudske resurse, te šefa kancelarije za finansijsko-računovodstvene poslove mogu biti u riziku od korupcije kada se bave planiranjem budžeta, utvrđivanjem potreba za budžetsku godinu na nivou organizacionih jedinica, spajanjem svih zahtjeva za budžetskim sredstvima u jedinstven predlog budžeta institucije, te kada postoji velika koncentracija zadataka na samo jednoj osobi. Procjena rizika u tim okolnostima je 45.
Ocjenu 10 dobili su za mogućnost eventualne zloupotrebe službenog položaja, sukob interesa i narušavanje integriteta institucije.
A.O.
Ocjene od jedan do 100
Pravilima izrade plana integriteta definisane su ocjene od jedan do 100, tako da one od jedan do 15 predstavljaju „najmanju vjerovatnoću” pojave korupcije ili drugih oblika narušavanja integriteta sa „veoma malom” posledicom (rizik niskog intenziteta).
Ocjene od 16-48 predstavljaju „srednju vjerovatnoću” pojave korupcije ili drugih oblika narušavanja integriteta sa „umjerenom” posledicom (rizik srednjeg intenziteta), dok ocjene od 49-100 znači „skoro izvjesnu” pojavu korupcije ili drugih oblika narušavanja integriteta sa „veoma velikom” posledicom (rizik visokog intenziteta).
Prema definiciji, rizik visok intenziteta podrazumijeva da su korupcija ili drugi oblici narušavanja integriteta već prisutni u ovom procesu ili je vrlo vjerovatno da će se pojaviti. Rizik srednjeg intenziteta podrazumjeva da je pojava korupcije ili drugih oblika narušavanja integriteta u ovom procesu moguća, ali se mjerama kontrole upravlja tim rizikom. Rizik niskog intenziteta znači da je mala vjerovatnoća da će se pojaviti korupcija ili drugi oblici narušavanja integriteta u ovom procesu, zbog postojećih mjera kontrole.