Upravni sud usvojio je tužbu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora i poništio rješenje Ministarstva saobraćaja iz jula 2015. godine. MANS je tražio od ministarstva, na čijem čelu je Ivan Brajović, da dostavi predlog ugovora o izgradnji prioritetne dionice autoputa Bar–Boljare.
– MANS u tužbi navodi da tražena informacija po svojoj prirodi ne može biti dokument koji je u cjelosti označen stepenom tajnosti, te da ministarstvo saobraćaja nije cijenilo prevashodni interes javnosti da bude upućena u dinamiku planiranja izgradnje kapitalnog projekta za razvoj Crne Gore. Ministarstvo saobraćaja Upravnom sudu nije dostavilo spise predmeta ni u septembru, ni nakon ponovljenog zahtjeva u decembru. Zbog toga je sud i bez spisa donio rješenje da usvoji tužbu – piše u presudi sudija Gordane Pot, Ane Perović Vojinović i Dragana Đuretića donesene prije nekoliko dana.
Prema članu 27 stav 3 Zakona o upravnom sporu, tuženi je dužan da dostavi sudu sve spise koji se odnose na predmet, što Ministarstvo saobraćaja nije uradilo, čime je povrijedio ovu zakonsku obavezu.
– Zbog takvog postupka Ministarstva saobraćaja Upravni sud nije mogao samo na osnovu osporenog rješenja i navoda tužbe, ispitati osporeno rješenje sa stanovišta osnova kojima se isto pobija, zbog čega je tužbu valjalo uvažiti i rješenje tuženog poništiti – piše u presudi.
Pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović je kazao „Danu” da se presudom ne omogućava pristup ugovoru o izgradnji dinice autoputa od Smokovca do Mateševa, već se samo poništava rješenje Ministarstva saobraćaja kojim se odbija pristup ugovoru o izgradnji.
– Takvom presudom ostavljena je mogućnost ministarstvu da ponovo odbije zahtjev MANS-a za pristup ugovoru o izgradnji. Time se samo vrtimo u krug i ministarstvu se omogućava da ne objelodani ugovor o izgradnji autoputa – rekao je Radulović.
Pripremni radovi na izgradnji prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa, duge 41 kilometar, počeli su 11. maja. Glavni izvođač radova je kineski CRBC, dok će minimum 30 odsto radova kao podizvođači izvršiti domaće firme.
Prema ugovoru o finansiranju autoputa 41 kilometar treba da košta 809,6 miliona eura. Problem je što će sa kamatama i zbog kursnih razlika taj 41 kilometar koštati preko milijardu eura. Najveći dio sredstava obezbijeđen je iz kredita kod kineske Eksim banke. Od Kineza je uzet kredit od 944 miliona dolara, koji su u vrijeme potpisivanja ugovora o finansiranju vrijedjeli skoro 700 miliona eura. U ovom momentu, nakon rasta dolara, kredit u eurima vrijedi preko 850 miliona.
Vlada je već lani platila Kinezima 206 miliona za autoput, a u ovoj godini za koju su planirani glavni radovi, 245 miliona.
Autoput je počeo da se gradi bez glavnog projekta, a sve su prilike da će glavni radovi početi bez njega, odnosno da će se projekti raditi iz djelova, odnosno parcijalno za određene dionice autoputa.
Radovi na autoputu su stali 1. decembra, kada je gro radnika poslat kući, a Kinezi otišli na odmor u Kinu. Prilikom odlaska radnicima su kazali da će se veći radovi nastaviti u martu.
Rok za završetak autoputa je 11. maj 2019. godine.D.M.
)){kind=small}
