Godina za nama ogolila je sve mane crnogorske ekonomije i pokazala da oslanjanje na uslužne djelatnosti može da bude pogubno. Turizam, koji je do ove godine činio čak četvrtinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore, pandemija virusa korona, zajedno sa odlukama bivše Vlade da ne otvara granice do polovine avgusta, potpuno je uništila. Zimsku sezonu nismo ni imali jer snijega gotovo da nije ni bilo, a tokom ljeta plaže su bile potpuno prazne jer gosti iz regiona nisu mogli da uđu u Crnu Goru zbog odluka Nacionalnog koordinacionog tijela za sprečavanje širenja virusa korona. Na kraju će turizam, od koga je u 2019. godini prihod bio 1,1 milijardu eura, pasti za 85 do 90 procenata, što je 850 do 900 miliona eura. Susjedne zemlje, Hrvatska i Albanija, imale su pad turizma u odnosu na 2019. godinu od 45 odsto. Da je u našem slučaju bio toliki pad, to bi značilo nekih 400 miliona eura prihoda više u državnom budžetu.
Ova godina nam je donijela i promjenu vlasti, a sa promjenom vlasti došlo je odmah i rekordno pojedinačno zaduženje od 750 miliona, kao i ručna za Montenegroerlajnz (MA). Ministar kapitalnih investicija
Mladen Bojanić je 24. decembra kazao da Vlada ne može da nađe zakonito rješenje da spase avio-prevoznika, nakon čega je Poreska uprava blokirala račun tog preduzeća zbog duga od preko 15 miliona, dok je 25. decembra menadžment MA obavijestio da od 26. decembra neće saobraćati. Let Beograd – Podgorica bio je poslednji koji je ova kompanija, sa ukupnim gubitkom od preko 110 miliona i dugom od preko 100 miliona, obavila. Odluku da dignu ruke od MA i osnuju novu kompaniju osudili su političari iz prethodne vlasti, koja je svake godine nezakonito pomagala tu kompaniju i čiji su je kadrovi doveli do stanja u kojem se nalazila, kao i vazduhoplovni analitičari. Oni su smatrali da je trebalo prvo da prenesu na novu kompaniju sve što je MA imao – tržište, letove, slotove, dozvole, pa tek onda da ugase MA.
Pandemija, a potom i epidemija virusa korona kod nas, koja je proglašena u martu, dovela je do gotovo potpunog zatvaranja privrede. Mnogi sektori u martu i aprilu nijesu radili zbog odluka NKT-a, dok su drugi, poput apoteka i trgovačkih lanaca, imali uvećan obim posla. Svi se sjećamo panične kupovine brašna, ulja i šećera u martu, kao i dezinfekcionih sredstava i maski. U tom periodu cijele alkoholnih i dezinfekcionih sredstava drastično su skočile.Takođe, pamtimo i zatvaranje kafića i prazne bašte.
Šok za privredu, koji je uzrokovala korona zajedno sa mjerama NKT-a, tri paketa mjera Vlade nisu uspjela da saniraju. Privrednici su svaku pomoć od države smatrali dobrodošlom, ali tri paketa mjera su bila nedovoljna da nadoknade minus. Vlada je prvim paketom odložila plaćanje poreza, uvela mogućnost moratorijuma na otplatu kredita, drugim uvela subvencije za plate za ugrožene i najugroženije sektore, a trećim nastavila subvencije za najugroženije sektore, uvela subvencije na kamate za kredite, smanjila PDV na usluge u ugostiteljstvu na sedam odsto. Iz Vlade su naveli da je treći paket pomoći vrijedan 1,22 milijarde eura, međutim, veliki iznos od 1,22 milijarde odnosio se na projekte koji su tek trebalo da se realizuju. Mnogi su navodili kako je taj paket napumpan, te da je stvarna pomoć znatno manja, upravo iz razloga što su se kao pomoć karakterisali budući projekti i planirana ulaganja koja mogu, a i ne moraju da se realizuju.
Iako nas je 2020. godina navikla na šokove, ostaje nam da se nadamo da će ih što manje biti u 2021, te da će se ekonomija Crne Gore stabilizovati i oporaviti od svih šokova u ovoj godini.
D.M.
BDP će pasti oko 15 procenataBruto domaći proizvod će, prema procjenama stranih institucija, u 2020. godini pasti za oko 15 procenata, što je oko 700 miliona eura. BDP je u 2019. godini bio blizu pet milijardi eura, dok će u ovoj godini pasti na najmanje 4,4 milijarde eura, velika je mogućnost da bude i ispod toga.
Smanjenje BDP-a uz najnovije zaduženje od 750 miliona eura dovešće do toga da javni dug bude skoro koliko i BDP.
