Monumentalna monografija „Cetinjski manastir rođenja presvete Bogorodice 1484-2014”, koja je nedavno ugledala svjetlost dana povodom 530 godina od osnivanja Cetinjskog manastira prestavljena je pred brojnom publikom na Trgu od ćirilice, koji se održava u duhu jubileja ove svetinje pod Lovćenom. Na prepunom trgu ovaj izdavački poduhvat prestavili su ljudi koji su radili na ovom projektu kao i duhovnici.
O monografiji koja sublimiše vrijeme i sudbine što počivaju na obrascima epike i vjere koja se pamti i pronosi kroz vremena, sadržajem, kompozicionim jedinstvom i osobenom revitalizacijom naronog duha, razotkriva se istorija epicentra jednog grada i države.
- Cetinjski manastir je velika priča. To je kolijevka nove države Crne Gore, velika je njegova oslobodilačka i prosvetna uloga, ali u ovakvim prilikama ne smijemo nikada ispuštiti iz vidani njegov duhovni značaj. Sabrala nas je na Trgu od ćirilice, na slavu grada svetog arhiđakona Stefana ljepota cetinjskog manastira, a monumentalnost ove monografije samo ukazuje na veliku priču o Cetinjskom manastiru, koja je dotaknuta ovom knjigom ali nije iscrpljena pošto je ovaj hram riznica Crne Gore u onom najznačajnijem, najvrednijem svetilištu sa moštima svetog Petra Cetinjskog - rekao je u prigodnoj besjedi episkop budimljansko-nikšićki Joanikije i dodao da Cetinjski manastir čuva njeguje svjedoči narodno biće, njeguje naše pamćenje o dostojanstvu našeg naroda.
Ako to ne shvatimo nećemo razumjeni ni namjeru ktitora, nećemo razumjeti ni ulogu Cetinjskog manastira ni djelo velikog ratnika, velikog stradalnika i velikog ktitora Ivana Crnojevića. Kao ktitora doživljavamo i njegovog sina Đurđa, koji je nastavio duhovni kontinuitet zetske mitropolije i pospješio kulturnu djelatnost izdavši i čuveni „Oktoih”. Iz tog predanja koji njeguje Cetinjski manastir imamo najdublji plod našeg naroda. Imamo Njegoša koji se na toj duhovnoj vatri ogrijao. Na tom pamćenju ukorijenjena je svetinja i predanje koje struji kroz organizam crkve a on je od cetinjske svetinje sačinio besmrtno dijelo i ušao u red besmrtnika, kazao je episkom budimljansko-nikšićki.
Episkop Joanikije je istakao veze Svete Gore Atonske i Cetinjskog manastira od oca Makarija do mitropolita Amfilohije, „koji je svoje prve dane monaškog podviga proveo u Svetoj Gori”.
- Ova monografija je svojevrstan podsjetnik, ali i kompas. Ova monografija se pojavljuje kao svjetlost u tami. Cetinjski manastir je utvrđen na temeljima crkve i našeg naroda. Ovaj manastir će još više utvrditi i postati jedinstven u čitavoj pravoslavnoj vaseljeni, zato što je u svoj istoriji bio grad i na jedan način, država u malom. Može se slobodno reći da nije bilo Cetinjskog manastira, ne bi bilo ni Crne Gore. On je bio stožer narodne duše - podsjetio je jermonah Makarije, sabrat manastira Savina.
Sadržaj monografije Cetinjskog manastira prestavio je njen urednik Jovan Markuš, koji je istakao da je riječ o djelu koje svjedoči prirodan kontinuitet pogotovu ako se ima u vidu da je Cetinjski manastir temelj na kojem je sazdano Cetinje i Crna Gora.
- Za Cetinjsku mitropoliju i mitropolite nikad nije bilo lakih vremena. Naprotiv, u toku više od pola milenijuma samo su se smjenjivale bure i oluje. Rijetko se razvedravalo iznad Gore Crne. Cetinjski manastir je za sve to vrijeme bio brod spasenja, žarište vjere pravoslavne i simvol slobode srpskog naroda - rekao je Budimir Dubak koji je naglasio značaj da je monografija štampana u vrijeme dok je na čelu Cetinske mitropolije arhiepiskom Amfilohije.
Svjedočanstava diplomatskih, obavještajnih, putopisnih, dnevničkih, epistolarnih, publicističkih sabranih u tekst „Cetinjski manastir u zapisima stranaca”, dokazuju da je Cetinjski manastir bio i ostao nerazrušivi bedem pravoslavne crkve Hristove i istorijske Crne Gore, kazao je on.
- Da nije toga manastira ne samo da ne bi bilo Crne Gore nego ni nas ovakvi kakvi smo. To je naš bedem. Naš temelj, rodno mjesto naše vjere. Naše kulture i naše pismenosti taj manastir nas je preporodio i u njemu se čuva ono najbolje i najdracjenije što smo na ovoj zemlji stvorili. On nas i danas drži na okupu da ipak znamo da smo jedan narod. Narod koji u ovoj opštoj Srpskoj pometnji treba da ostanemo – kazao je, između ostalog, Želidrag Nikčević.
Svetigorina monografija je dostoljan odgovor srpskom izdavaštvu na čuvanju svetosavskog, njegoševog, vjere i jezika i sa ovim naslovom možemo kao narod sačuvati i opstati u velikoj porodici zemaljskih, naglasio je on.
U programu je učestvovao hor „Branislav Nušić” iz Kosovske Mitrovice sa dirigentom Petrom Rakićem, koje je izveo splet duhovnih pjesama. U pratećem programu u galeriji „Freska” otvorena je izložba „Vojno sveštenstvo u oslobodilačkim ratovima Srbije (1804-1918)” Arhiva Pravoslavne crkve iz Beograda. Za danas avgust na Trgu od ćirilice previđeno je veče akademika Gojka Đoga.
Z. ŠAKOTIĆ
Svjetlost u tami
Od osnivanja cetinjskog manastira istorija bilježi 40 mitropolita. Mitropolija crnogorsko-primorska odlučila se na štampanje ove vrijedner monografije da bi, kazao je jeromonah Makarije, ukazala na istorijski kontinuitet 530 godina Cetinjskog manastira i 520 godina Obodske štamparije, „koja je bila svetionik za narod Svetog Save i Svetog Simeona i Njegoša”.
Autori
Tekst „Istorijat cetinjskog manastira” napisao je istoričar Predrag Vukić, a „Cetinjski manastir duhovno - prosvjetno središte Crne Gore” je rad monaha dr Pavla Kondića. „Manastirsko zdanje i Riznica Cetinjskog manastira” napisao je Svetislav Popović, „Zbirke bogoslužbenih predmeta i ostalih svetih utvari” je rad protosinđela Isaka Simića. Arhimandrit mr Kirilo Bojović je napisao odjeljak „Svetinje Cetinjskog manastira”, jerođakon Justin Mrenović tekst „Život manastira”. Katalog „Mitropolita zetskih, crnogorskih i primorskih je sačinio arhimandrit Metodije Ostojić. „Cetinjski manastiri u zapisima stranaca” je napisao Budimir Dubak, a autor
„Osnivačke povelje Cetinjskog manastira i njeno vjekovno trajanje” je Rajko B Markuš.
)){kind=small}
