Predsjednica Skupštine Ljekarske komore i Sindikata doktora Milena Popović Samardžić kazala je u intervjuu za „Dan" da su u godini velike zdravstvene krize isplivali veliki problemi i loša organizacija u bolnicama, što je dovelo do toga da je jedan broj ljekara bez prestanka radio i premoreni su do iznemoglosti, dok određeni broj njih uopšte nije bio angažovan. Ona upozorava da je epidemija otkila posledice političkih zapoljšavanja, imenovanja direktora ustanova i dodjele specijalizacija. Popović Samardžić ističe da su započeli razgovore sa Vladom o povećanju plata i da traže uvećanje kofecijenata zarada, kako bi ljekarska struka bila vrednovana kao i druga zanimanja u javnom sektoru.

Kako ocjenjujete proteklu godinu kada je u pitanju položaj ljekara i koji su glavni nedostaci i problemi sa kojima se suočavate?

Protekla godina istakla je jednu važnu činjenicu o kojoj govorimo godina unazad. Zdravstveni sistem je nacionalni interes, jedan od stubova dražave u koji se mora ulagati zarad prosperiteta, blagostanja i razvoja. Svi koji su relativizovali značaj zdravstvenog sistema, postojanja dobro edukovanog i zadovoljnog kadra, ove godine su mogli da uvide značaj medicinske struke za građane Crne Gore. Svi problemi na koje smo godinama ukazivali došli su do izražaja. Deficit kadra, prevashodno. Plansko razvijanje zdravstvenog sistema, osposobljen i edukovan rukovodeći kadar samo su neki od izazova na koje nijesmo adekvatno odgovorili. Ključni problem tokom godine za nama bio je nedostatak protokola. To je stvaralo haotično kretanje, nekonzistentnost u postupanju i liječenju. Tokom protekle godine imali smo određeni broj ljekara koji je bez prestanka bio angažovan, premoren do sagorijevanja i, sa druge strane, određeni broj njih koji su čekali da budu angažovani.

Da li je epidemija pokazala koliko je sistem u Crnoj Gori spreman ili je ukazala na eventualne nedostatke i deficit medicinskih radnika?

– Epidemija je razotkrila brojne nedostatke. U porvom redu kakve su posledice uticaja politike na zdravstvo, i to na dodjelu specijalizacija, zadržavanje najboljih među nama, kao i na efekte političkog imenovanja rukovodećeg kadra. Ujedno je pokazala i žilavost našeg zdravstvenog sistema, tj. zdravstvenih radnika koji se već devet mjeseci od početka epidemije, uprkos svim problemima i otežavajućim okolnostima, toliko požrtvovano i znalački nose sa ogromnim svakodnevnim opterećenjem.

Da li poslije ovolikog posla i pritiska nova vlada treba da razmotri povećanje plata svima u zdravstvenom sistemu?

Vlada definitivno treba da donese odluku o povećanju plata ljekarima i to kroz decidno definisanje koeficijenata u Zakonu o zaradama u javnom sektoru. To je važno kako bi zarade u zdravstvu bile uporedive sa drugim djelatnostima koje se finansiraju iz budžeta.

Da li su naše bolnice opremljene za prihvat zaraženih? Jeste li imali dovoljno zaštitne opreme?

Opremljenost ličnom zaštitnom opremom je varirala. Od potpunog deficita, do dobre snabdjevenosti i opet deficita. Trenutno zalihe lične zaštitne opreme u većini zdravstvenih ustanova nijesu na zavidnom nivou i poželjno ih je što prije obnoviti.

Šta treba uraditi da se unaprijede uslovi za rad doktora u ambulantama?

Neophodno je mnogo bolje rasporediti viskostručni kadar. Imamo primjere gdje ljekari rade prvu smjenu od 7 do 14 časova, a nakon toga ulaze u kovid ambulantu od 14 do 21 sata. Važno je utvrditi smjene na način koji će timovima omogućavati odmor. Tokom pandemije mora biti angažovan sav raspoloživi kadar. Protokoli liječenja će puno pomoći u standardizaciji liječenja i važno je voditi računa o snabdjevenosti ličnom zaštitnom

opremom.

Hoćete li inicirati razgovore sa novim ministarstvom i Vladom i koji su vaši glavni zahtjevi?

Razgovori su već u toku. Sindikat će istaći svoje prioritete u rješavanju pitanja iz domena struke i položaja ljekara u našem društvu. Naš glavni cilj je da se ljekari uvrste u Zakon o zaradama u javnom sektoru. Mi više ne želimo da budemo taoci kolektivnog pregovaranja i unaprijed dogovorenih kozmetičkih promjena. Ova pandemija opominje da zdravstveo mora biti visoko na listi prioriteta države.

Da li se plašite da će zbog teške finansijske situacije u državi i velikih zaduženja zarade biti umanjene?

Izdvajanje za zdravstvo u odnosu na BDP i dalje je među najnižima u Evropi. Crna Gora je dugi niz godina vršila racionalizaciju u sektoru zdravstva. Takav pristup doveo je do odliva medicinskog kadra i brojnih drugih problema koji su usporili razvoj javnog zdravstva. Ne smije se dozvoliti da racionalizacija dovede do daljeg osipanja ljekarskog kadra. To bi bila nenadoknadiva šteta, naročito u vrijeme pandemije. Godine koje su potrebne za stvaranje tog kadra mi nemamo. Treba biti vrlo oprezan sa mjerama racionalizacije makar u zdravstvu.

Kako komentarišete sve češće odlaske ljekara iz javnih ustanova u privatni sektor i da li je država dozvolila jačanje privatnih ambulanti na štetu zdravstvenog sistema?

– To su procesi koji se dešavaju u cijelom svijetu. Treba biti proaktivan i stvarati motivišući ambijent za razvoj javnog zdravstva. Ignorisanje problema niskih zarada u javnom zdravstvu doprinijelo je ovom odlivu, kao i loši uslovi rada, narušeni međuljudski odnosi i brojni drugi problem koji otežavaju rad u javnim ustanovama. Očekujem smjene direktora koji su duže od dva mandata na čelu neke zdravstvene ustanove, i da u Crnoj Gori ne postoji evaluacija rada. Vi ne znate koji rezultati preporučuju nekoga da bude na čelu neke ustanove 15 godina. Svi znamo da je u pitanju pogrešna praksa sa velikim političkim uticajem. Potrebno je što prije soloboditi zdravstvene ustanove od takvih pritisaka, kako bi ljeakri mogli da odgovore svakodnevnim obavezama

Kako komentarišete nove mjere?

I za ekonomiju i za stanovništvo u prethodnom periodu mnogo bolje je bilo da smo svi bili svi pod istim mjerama 14 dana, da to nijesu samo ugostitelji ili određene privredne grane. Bolje je bilo potpuno zatvaranje na 14 dana, stroge kontrole granice. Na ovoliko veliki broj oboljelih veoma je teško pratiti kontakte. Mjere su malo opuštene, dobro je što je došlo do određenih korekcija, jer pristup mora da bude prema svima jednak. Masovno obolijavanje i širenje infekcije smo imali u avgustu i u septembru i to nije adekvatno riješeno.

D.Bogojević.

---

Komora da unaprijedi struku
Popović Samardžić ističe da je zadatak Skupštine Ljekarske komore u novom sazivu da se češće sastaje i intenzivnije učestvuje u radu ove strukovne organizacije.

– Naša je želja da se Ljekarska komora značajno više angažuje po pitanju statusa struke, da aktivno prati i analizira uslove rada svojih članova i doprinosi njihovom unapređenju. Ljekarska profesija spada u strogo regulisane profesije koje zahtijevaju stalno edukovanje i usvajanje savremenih pristupa u liječenju. Ljekarska komora mora mnogo više doprinositi u ostvarivanju ovog cilja, dostupnosti najkvalitetnije edukacije svim njenim članovima – izjavila je Popović Samardžić.


Spriječiti odliv kadra
Popović Samardžić je istakla da ne smijemo zaboraviti ni njenu opštu društvenu angažovanost sa ciljem promocije aktivnosti same Komore, ali i njenih članova kako bismo doprinijeli jačanju povjerenja građana u naše ljekare.

– Nadamo se da će ovaj saziv Ljekarske komore biti aktivan i na polju rješavanja problema odliva ljekara iz zemlje, naročito u trenutku kao što je ovaj kada cijeli svijet teži da sačuva i nadomjestiti medicinski kadar. Taj problem najprije treba biti prepoznat i izmjeren, što je svakako u moći ove strukovne organizacije. Naša želja je da više osluškujemo potrebe kolega i da zajednički radimo na unapređenju. Želimo da budemo simbol kohezije i posvećenog profesionalnog rada u korist kako članova Komore, tako i cjelokupnog društva – poručila je Popović Samardžić.