Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore (LjKCG) Aleksandar Mugoša kazao je za „Dan” da zbog niskih plata, loših uslova za rad, upliva politike i opterećenja imamo sve češće odlaske ljekara iz javnih ustanova, čime slabi zdravstveni sistem a jača privatni sektor. Mugoša upozorava da će se odlasci ljekara nastaviti i u narednoj godini, a da je epidemija virusa korona pokazala da imamo deficit medicinskih radnika. Ističe da je neophodno standardizovati liječenje u javnom i privatnom zdravstvenom sistemu.

•Kako ocjenjujete proteklu godinu u zdravstvenom sistemu kada su ljekari u pitanju, s obzirom na epidemiju, veliko opterećenje i izgubljene živote kolega?

– Dugo prije početka pandemije u medijskim nastupima i na zvaničnim konferencijama govorio sam o problemu nedovoljnog broja ljekara u pojedinim zdravstvenim ustanovama u zemlji i posledičnom preopterećenošću poslom. Pandemija je dramatično pogoršala situaciju, doduše ne podjednako za sve crnogorske ljekare. U jednom trenutku sve je postalo drugačije. Sav svoj rad morali smo prilagoditi pacijentima oboljelim od kovida, istovremeno vodeći računa da se mi sami ne zarazimo. U međuvremenu se inficiralo blizu četiri stotine crnogorskih ljekara. Infekcija i obolijevanje ljekara i članova njihovih porodica zahtijevali su liječenje i samoizolaciju. U svakom slučaju odsustvovali smo sa posla određeni vremenski period, što je dodatno opteretilo naš rad. Ne znam da li je suvišno da kažem koliko duboko žalim za izgubljenim životima mojih kolega u toku pandemije.

•Da li su ljekari tokom epidemije bili adekvatno zaštićeni i da li je vrednovan i nagrađen njihov rad i trud?

– Na samom početku pandemije nije bilo dovoljno zaštitne opreme, nije je bilo u Crnoj Gori, nije je bilo niti u jednoj zemlji na svijetu. Mi smo imali sreću da je broj inficiranih i oboljelih građana bio relativno mali i to je sačuvalo zdravlje i živote medicinskih radnika. Podsjećam da je broj inficiranih i oboljelih medicinskih radnika direktno proporcionalan broju inficiranih i oboljelih građana. To je pravilo i logična posledica prirode virusa, njegovih karakteristika i bolesti koju izaziva. Na drugi dio pitanja odgovoriću Vam da rad crnogorskih ljekara zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama nije bio adekvatno vrednovan godinama prije početka pandemije izazvane korona virusom nije bio dovoljno vrednovan ni u toku pandemije, a čini mi se da neće biti adekvatno vrednovan ni u godinama koje su pred nama.

•Kako komentarišete činjenicu da imamo sve veći broj doktora koji odlaze iz javnog sektora u privatne ambulante? Da li se na taj način slabe bolnice, a jačaju privatnici, šta je razlog?

– Više je razloga zbog kojih moje kolege napuštaju javno zdravstvo – nezadovoljstvo zaradama i uslovima u kojima rade, preopterećenost poslom, pretjerana odgovornost i pretjeran upliv politike u javni zdravstveni sistem, negativan odnos crnogorske javnosti, medija i samih pacijenata prema profesiji koju obavljamo. Naveo sam Vam samo najznačajnije razloge. Naravno da se na ovaj način slabi javno zdravstvo, jer mi nemamo tržište na kom bismo mogli da „kupimo” nove ljekare za rad u javnim zdravstvenim ustanovama. Jednostavno nismo bogata zemlja koja to može da plati. Školovanje jednog ljekara i sticanje iskustva, koje je najznačajnije za kvalitetan rad u medicini, traju dugo. Prema tome, svaki odlazak bilo kog ljekara iz javnog zdravstva znači da je „izgubljen” još jedan ljekar, i taj trend će se nastaviti. U ovim uslovima taj trend je u stvari nezaustavljiv.

•Na šta su se ljekari protekle godine najčešće žalili, da li su organi Komore imali više zahtjeva i posla?

– U protekloj godini nismo imali posebnih zahtjeva od strane ljekara, niti pretjeranih žalbi, i iz tog razloga iskoristiću ovu priliku da izrazim ogromnu zahvalnost mojim kolegama. Bili smo svjedoci negodovanja velikog broja ljekara, kako u zemljama okruženja, tako i u razvijenim zemljama Evrope i svijeta. Takva pojava u Crnoj Gori nije zabilježena. Nadam se da je pravi razlog za to duboka posvećenost profesiji kojom se bavimo, a ne nešto drugo.

•Da li očekujete da će aktuelne društvene i političke promjene uticati na položaj ljekara, u prvom redu na zarade i status?

– Već sam Vam donekle približio razloge nezadovoljstva velikog broja ljekara svojim socioekonomskim statusom u crnogorskom društvu. Naravno, uvijek sam govorio, postoji i određeni broj ljekara koji je zadovoljan, zarađuje i živi veoma dobro. Da li će političke i društvene promjene uticati na naš status ne bih mogao reći, suviše je rano da o tome govorim. Za sada je važno da nastavimo da ispunjavamo svoju misiju, a to je, prije svega, očuvanje zdravlja i života crnogorskih građana, sve ostalo je u ovom trenutku manje značajno. Mi moramo izdržati, jer bez nas i našeg rada ova zemlja nema budućnost, bez obzira šta ko mislio o tome.

•Šta preduzima Ljekarska komora kako bi se unaprijedio položaj ljekara?

– Ljekarska komora Crne Gore je uradila sve što je u njenoj nadležnosti kako bi se unaprijedio položaj ljekara. Prije samo tri godine krenuli smo iz situacije u kojoj smo naslijedili instituciju bez jednog pravnog akta usaglašenog sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, nismo imali prostorije, bilo je teško uopšte započeti bilo kakav rad. U međuvremenu izgradili smo instituciju, sve procedure, a ima ih mnogo, precizno smo definisali, postali smo, u pravom smislu riječi, pomoć i servis našim članovima. Izdvojiću ono što je za mene najznačajnije – obezbijedili smo uslove za rad u skladu sa zakonom svim doktorima medicine u Crnoj Gori, što je bio ogroman posao, značajan i za članove Komore i za Državu Crnu Goru. Na međunarodnom planu dobili smo povjerenje da 2019. godine u Crnoj Gori organizujemo najveću evropsku konferenciju kada su u pitanju zdravstvo i zdravstvena politika. Na konferenciji su učestvovali predstavnici najznačajnijih evropskih i svjetskih udruženja ljekara, političkih i drugih organizacija koje se bave zdravstvenom politikom.

•Koji su Vaši planovi za narednu godinu?

– Teško je predvidjeti šta nas čeka u narednoj godini. Situacija sa pandemijom će trajati. Nerealno je da očekujemo neko značajnije poboljšanje našeg socioekonomskog statusa, ljekari će nastaviti da napuštaju javno zdravstvo. Dakle, najznačaniji problemi će ostati, a mi se jednostavno i dalje moramo suočavati sa tim. Opet kažem, prije svega je važno da ostanemo zdravi i živi, sve ostalo je trenutno u drugom planu. Kad kažem zdravi, podrazumijevam i mentalno i fizičko zdravlje. Ono što priželjkujem je približavanje javnog i privatnog zdravstvenog sektora, preciznije potpuno izjednačavanje javnog i privatnog zdravstva u smislu standardizovanja prostora, opreme, procedura, usluga i cijena tih usluga. Ta „velika” reforma ni u jednom segmentu ne bi se smjela smatrati kao trošak, već naprotiv, kao ulaganje u razvoj, ne samo zdravstvenog sistema, već i ekonomije naše zemlje. U razvijenim društvima kvalitetno zdravstvo se smatra pokretačem razvoja, sigurno ne teretom države. Naravno, takva reforma podrazumijevala bi i promjenu finansiranja zdravstvene zaštite koja bi sa tereta države pala na teret poslodavaca i zaposlenih građana. Država bi u tom slučaju dodatno izdvajala novac isključivo za nezaposlene i penzionere.

D. BOGOJEVIĆ

---

Neće drugi mandat
•Da li nakon značajnog napretka Komore planirate da se kandidujete za ostanak na funkciji predsjednika Komore i kada je planirana izborna skupština?

– Moj mandat ističe u januaru 2022. godine, dakle za godinu dana. Tada će, u skladu sa pravilnikom, biti sprovedeni izbori za novog predsjednika i zamjenika predsjednika Komore. Iako je Statutom predviđeno da ista osoba može biti predsjednik u dva uzastopna mandata, moja razmišljanja trenutno ne idu u tom pravcu. Lično smatram da za jednog ljekara koji radi, a ja sam sve ovo vrijeme prije svega radio kao kardiohirurg i tek nakon završetka obaveza na Kardiohirurgiji kao predsjednik Komore, jedan četvorogodišnji mandat na ovoj funkciji je sasvim dovoljan – kaže Mugoša.


Pomažu usavršavanje, ali ne zaboravljaju ni porodice
Mugoša ističe da su na inicijativu Ljekarske komore Crne Gore unesene izmjene u Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojima se poboljšava položaj ljekara.

– Kroz izmjene zakona, između ostalog, ispravili smo dugogodišnju nepravdu koja je nanošena crnogorskim ljekarima. Na kraju, solidarno finansijski pomažemo veliki broj crnogorskih ljekara i njihovih porodica u različitim životnim situacijama, finansiramo i sve vidove kontinuirane medicinske edukacije doktora medicine, kako u našoj zemlji, tako i van nje. Za ove namjene trošimo ubjedljivo najviše novca kojeg prihodujemo – kaže Mugoša.