Roditelji, učenici i nastavnici su saglasni da su Ministarstvo prosvjete i nadležne institucije loše organizovali školsku godinu od početka pandemije, zbog čega veliki broj djece nije imao priliku da pohađa nastavu, dok su učitelji za 30 odsto bili opterećeniji nego ranije. Iz Udruženja Roditelji upozoravaju da su pokušali da improvizuju organizovanje nastave i da značajan broj djece nije imao pristup obrazovanju. Direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihialović kazala je za „Dan” da je loša organizacija uticala na kvalitet obrazovanja.

– Bilo je previše neizvjesnosti, improvizacija, bez plana i vođenja računa o tome da će veliki broj djece ostati bez pristupa obrazovanju, a da će značajnom dijelu porodica biti vrlo komplikovana porodična organizacija i završavanje obaveza koje se odnose na školu. Uz sve to, zdravstveni rizici u vrijeme pandemije su cjelokupnu situaciju napravili takvom da se jedva čekalo da se završi polugodište – ističe Mihailovićeva.

Predsjednik Gradskog odbora Sindikata prosvjete Podgorica Slobodan Savović kazao je za „Dan” da je 2020. godina afirmisala značaj prosvjete u našem društvu i da smo sazadni na pogrešnim vrijednostima. On ističe da su prosvjetni radnici 30 godina ćutali na loše odluke Ministarstva prosvjete i direktore škola.

– Na žalost, trebalo je da dođe korona i ukaže nam da su prosvjetni radnici značajniji od mnogih novokomponovanih profesija. Korona je pokazala da je naše društvo bilo sazdano na pogrešnim vrijednostima. Ponosan sam što pripadam društvenom staležu koji je uz zdravstvo odmah u martu odgovorio na poziv najdragocjenijeg dijela društva – omladine. Situacija u vezi sa zdravstvenim stanjem prosvjetnih radnika na nivou Podgorice je složena. Neke naše grube procjene su da je zbog Kovida-19 i drugih vrsta oboljenja izazvanih povećanim radnim naporom veliki broj naših kolega na bolovanju. Umjesto licitiranja brojkama, reći ću da na birou rada imate vrlo malo nezaposlenih nastavnika i učitelja. U školama bilježimo veliki broj slučajeva da bukvalno nema ko da mijenja kolegu koji je na bolovanju – kaže Savović.

On poručuje da je jasno da za učenike i nastavnike nema dobrog rješenja do povratka u redovno stanje.

– Svakako da podržavam povratak u školske klupe. Ali ne po svaku cijenu i uz drastično povećanje naših nedjeljnih normi. Prosvjetni radnici Crne Gore jesu bili za prave vrijednosti ovoga društva, i to su masovno pokazali. Obrazovni sistem se nosi ovih dana sa teškim nasleđem novije prošlosti. Radi se o tome da smo trideset godina navikavani da nekritički slijedimo instrukcije ministarstva i direktora škola. Ćutanje i prihvatanje svih rješenja bio je poželjan model ponašanja kao datost iz raznih centara neformalnih moći. Lično sam bio sam prisutan kada su se sukobljavali štićenici dva mjesna odbora tadašnje vladajuće partije. Znam da su po tome modelu servilnosti i centralizovano primani mnogi kadrovi na svim nivoima. Pitanje demokratije je svedeno na pravo većine bez obaveza i gole sile. Demokratija u kojoj je odlučujući glas dat onima koji su zavisni od volje moćnika je isto kao kada ste u staroj Grčkoj dali pravo glasa robovima – ističe Savović.

Ona kaže da je pitanje promjene načina postavljanja direktora obrazovnih ustanova fundamentalno ako želimo dobro obrazovnom sistemu.

– Predložićemo model decentralizacije izbora direktora i uvođenja zakonskih uslova za konkurse za zapošljavanje. Ukratko, moramo vratiti uticaj kolektiva na izbor direktora i vratiti kriterijume u zakon za zapošljavanje novih kolega. Položaj prosvjetnih radnika se može unaprijediti na dva načina – poboljšati materijalni položaj kroz povećanje zarada i dovesti ih na nivo dostojanstvenog života i, takođe, ne manje važno je vratiti prosvjetnim radnicima odlučujuću ulogu u vaspitno-obrazovnom procesu. Ovo drugo znači da učionica mora imati primat nad Zavodom i Centrom za srednje stručno obrazovanje, jer ko može bolje da zna interes đaka od njihovih učitelja – poručuje Savović.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Dječji fond Ujedinjenih nacija (Unicef) preporučili su da škole ostanu otvorene i nastave s radom, što je u skladu s dostupnim dokazima na globalnom i regionalnom nivou koji ukazuju da škole mogu biti bezbjedna mjesta koja ne doprinose širenju Kovida-19 ukoliko se poštuju propisane mjere prevencije.

– Ključno pitanje u vezi s odlukama koje se tiču otvaranja škola nije da li bi škole trebalo ponovo otvoriti ili ne, već kako nastaviti proces rada čineći ih još bezbjednijima. S jedne strane, moramo razumjeti rizike po javno zdravlje ne samo djece, već i cijele zajednice. S druge strane, od naše djece ne možemo tražiti da pauziraju svoje živote dok nastavljamo da pružamo odgovor na Kovid-19. Naše akcije moraju biti usmjerene na virus, a ne na djecu – kazala je šefica SZO za Crnu Goru Mina Brajović.

Iz SZO-a i Unicefa podsjećaju da je većina adolescenata još uvijek van škole i da je neophodno hitno riješiti ovu situaciju. Potrebno je uložiti dodatne napore da bi se u školu vratile hiljade adolescenata koji trenutno uče putem interneta i koji u školu odlaze isključivo zbog konsultacija i provjere znanja, čime ostaju uskraćeni za strukturirano učenje i interakciju s vršnjacima.

Iz Unicefa navode da svakom djetetu, uključujući adolescente, treba omogućiti da pohađa nastavu uživo, kako bi se izbjegli ozbiljni gubici u pogledu učenja, ali i negativan uticaj na njihovo mentalno zdravlje.

– Kriza obrazovanja predstavljala je problem i prije pandemije Kovida-19, a trenutno postoji rizik od dublje krize, posebno u svjetlu dramatičnog porasta problema u vezi s mentalnim zdravljem među adolescentima. Upravo iz tog razloga, Unicef apeluje da škole budu poslednje ustanove koje se zatvaraju i prve koje se otvaraju za svu djecu i za sve adolescente – poručio je šef Unicefa u Crnoj Gori Huan Santander.

SZO i Unicef se još od septembra zalažu da odluke o ponovnom otvaranju škola i načinima organizovanja obrazovanja u Crnoj Gori tokom pandemije donose škole u saradnji sa zdravstvenim radnicima, nastavnicima, roditeljima i učenicima.
– S obzirom na to da se situacija razlikuje u svakoj školi i lokalnoj zajednici u Crnoj Gori, jedinstven pristup nije djelotvoran za svaku školu i svako dijete. Nacionalno reprezentativno istraživanje sa zaposlenima u školama, u kombinaciji s redovnim konsultacijama sa zdravstvenim vlastima, učenicima, roditeljima i nastavnicima, može dovesti do poboljšanja kvaliteta obrazovanja za svako dijete tokom pandemije Kovida-19. Većina roditelja u Crnoj Gori podržava apel Unicefa i SZO da škole ostanu otvorene. Prema nacionalno reprezentativnom istraživanju, koje je Ipsos sproveo uz podršku Unicefa i britanske ambasade u Podgorici u septembru ove godine, više od polovine (54 odsto) roditelja u Crnoj Gori bi željelo da njihova djecu pohađaju nastavu u školama tokom pandemije.

D.B.

---

Svaki osmi đak nema računar
Istraživanje Unicefa je pokazalo da dvije trećine djece školskog uzrasta u svijetu, odnosno 1,3 milijarde djece u dobi od 3 do 17 godina nemaju pristup internetu u svojim domovima.

Koliko djece i mladih ima pristup internetu kod kuće koji su 1. decembra 2020. objavili su Unicef i Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU). Kada je riječ o Crnoj Gori, 16 odsto porodica s djecom uzrasta do 18 godina nema pristup računaru ili laptopu s internetom. Ovakav digitalni jaz nadovezuje se na nejednakosti koje već postoje: djeca i mladi iz najsiromašnijih domaćinstava sada još više zaostaju za svojim vršnjacima i male su šanse da ih ikad sustignu. SZO i UNICEF ukazuju na to da je neophodno obezbijediti dodatne podatke o ključnim okolnostima i ponašanjima koji doprinose širenju infekcije u Crnoj Gori.


Istraživanje u obrazovnim ustanovama
SZO i Unicef su postigli dogovor s Institutom za javno zdravlje da se prikupe podaci o tome kako se Kovid-19 širi u Crnoj Gori putem epidemiološkog istraživanja u manjem obimu, koje bi uključivalo škole, univerzitete, ugostiteljski sektor, privatna domaćinstva, itd. Ovakva analiza Instituta za javno zdravlje koja će ukazati na to gdje i kako se Kovid-19 najčešće širi u Crnoj Gori obezbijediće kvalitetniju javnu debatu na ovu temu, jer bi se ona još više temeljila na naučnim dokazima. Ovaj pristup, takođe, može biti od pomoći da se poboljšaju mjere, jer bi se iste zasnivale na potencijalno novim uvidima iz ove analize podataka.