-Piše: Lazar Porobić
Živimo u dobu kada se ljudi hvale kako ne čitaju, kako su poslednji put čitali i to na silu neku školsku lektiru u osnovnoj školi
Pod svodovima velelepnih hala nedavno je završen 62. Međunarodni beogradski sajam knjiga. Manifestacija u čast knjige i pisane riječi trajala je osam dana, okupila je oko petsto izlagača i posjetilo ju je skoro 190 hiljada čitalaca. U vremenu velikog nečitanja kada knjiga vodi odsudnu bitku protiv savremenog trojstva telefon – kompjuter – internet to je i više nego respektabilan broj.
Epicentar dešavanja bila je hala broj jedan. Ogromna i prstenastog oblika u čijem se centru nalazi arena to je hala u kojoj se okuplja sami krem srpskog književnog izdavaštva. Ni hala četiri nije zaostajala za njom dok je sprat rezervisan za antikvarne knjige. Prisustvo domaćih ali i stranih pisaca i njihovo druženje sa čitaocima koji su se gurali u redove ne bi li kupili knjigu, razmjenili koju riječ sa omiljenim autorom, dobili posvetu na djelu i evenutalno se s istim fotografisalo, stvaralo je sveukupno sakralnu atmosferu. Što reče proslavljeni niški pisac Dejan Stojiljković, Sajam knjiga okuplja onaj bolji dio Srbije. I zaista je tako. Živimo u dobu kada se ljudi hvale kako ne čitaju, kako su poslednji put čitali i to na silu neku školsku lektiru u osnovnoj školi. Zastrašujuće je što takve pogubne izjave čujemo skoro svakog dana a kazuje ih široki spektar ljudi čije se posljedice nečitanja osluškuju u plitkom, uskom i do besvjesti monotonom izlaganju na bilo koju temu a sam broj tih tema se može svesti na prste jedne ruke. Zato je privilegija bilo naći se u odabranom soju knjigoljubaca koji nisu bili samo iz Srbije već i iz okolnih država regiona.
Sajamske štandove krasio je veliki broj naslova, što beletristike, što stručnih knjiga, popularne psihologije, bezvremenih klasika, dječje literature, enciklopedija.. U zavisnosti od senzibiliteta čitaoca tu je bilo za svakoga ponešto. Tako se na spratu hale jedan na štandu izdavačke kuće ,,Informatika“ izdvajala bista Staljina! Uz prepoznatljivu krupnu glavu s gustim brkovima postavljenu na crvenu revolucionaru tkaninu izložena je bila knjiga ,,Staljin enciklopedija“ sovjetskog i ruskog sociologa, novinara i publiciste Vladimira Suhodejeva. Knjiga je urađena kao leksikon od A do Š i obuhvata veliki broj političara, generala, bitki, mirovnih ugovora i sl. iz epohe Staljina ali i prije njega. U godini kada se obilježava vijek od Oktobarske revolucije ovo je nesumnjivo jako informativno i sadržajno štivo ali i ideološki dosta obojeno što mu svakako za izvjesnu mjeru oduzima od objektivnosti.
Na štandu izdavačke kuće ,,Dosije“ knjiga ,,Bezbožni savez“! Na koricama štiva koje potpisuje američki pisac Piter Levenda još šokantnija slika - Adolf Hitler kao mesija s visoko uzdignutom zastavom svastike iznad kojih lebdi orao kao sveti duh! Priča je ovo o istorijskoj vezi nacizma i okultnog gdje se može pročitati kako su ideje okultnih udruženja s kraja 19. i početka 20. vijeka prvo uticale a potom se inficirale u nacionalsocijalistički pokret. To je u Nirnbergu 1945. godine prećutano a ni dan danas zvanična istorija ne želi da raspravlja o tom aspektu nacističke partije. Paradoksalno možda kao najbolja opomena zvuče upravo riječi Firera Trećeg rajha: ,,Svako ko tumači nacionalsocijalizam kao puki politički pokret ne zna ništa o njemu. On predstavlja više od religije; on predstavlja čvrstu rješenost da se stvori novi čovjek.“
Štand izdavače kuće ,,3D+“ krasi veliki poster. Na njemu čovjek tajanstvenog pogleda zagledanog u posmatrača s rukom savijenom u laktu pri čemu prsti šake duboko zalaze između dva dugmeta sakoa. Nema sumnje, to je Napoleon Bonaparta! Iz majstorske radionice Aleksandra Dime (otac) ponovo je štampan i to nakon više decenija njegov avanturističko-istorijski roman ,,Napoleon“. Uzbudljiva je to priča koja prati cijeli život, od ranog djetinjstva do smrti, najvećeg svjetskog vojskovođe. Opremljena predivim fotografijama u punom koloru knjiga prosto mami čitaoca da zaroni u storiju o kako bi Gete rekao, polubogu čija je istorija života kratak opis svijeta.
Beogradska Gutenbergova galaksija fascinira. To je prije svega jedan veliki rudnik ideja gdje svaki štand predstavlja jedan novi kop. Rudari su čitaoci koji ,,kopaju“ po papirima ne bi li pronašli svoju rudu tj. knjigu. Radujmo se knjigama, kupujmo ih i čitajmo ih. Ključ je u knjigama!
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.