Evropska unija (EU) ostaće posvećena angažmanu sa vladama, medijima i civilnim društvom, na međunarodnom i lokalnom nivou, kako bi preuzela inicijativu i jačala slobodu štampe širom svijeta, poručio je visoki predstavnik Evropske komisije (EK) Žozep Borelj.
On je povodom 3. maja Svjetskog dana slobode medija, rekao da je, utvrđena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima prije 75 godina, zaštita slobode izražavanja i dalje ključni prioritet za djelovanje EU u oblasti ljudskih prava.
Borelj je kazao da se EU ove godine pridružuje UNESCO-u u isticanju da je sloboda izražavanja više nego ikada ključna za sva druga ljudska prava i da odlučujuće doprinosi „Oblikovanju budućnosti prava“.
"Dok je očuvanje slobodnih, nezavisnih i pluralističkih medija od ključnog značaja za otporne i zdrave demokratije, sloboda štampe je danas dovedena u pitanje u većini djelova svijeta", upozorio je Borelj.
On je kazao da se novinari, medijski radnici i svi koji iznose kvalitetne nezavisne informacije, rasvjetljavaju teška kršenja ljudskih prava i zločine i pozivaju na odgovornost one koji su na vlasti, sve više suočavaju sa diskreditacijom, prijetnjama i napadima, uključujući i kroz dezinformacije.
"Novinari u napadnutoj Ukrajini, Bjelorusiji i Avganistanu, nezavisni mediji na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, lokalni novinari u Srednjoj Americi, dobitnici Nobelove nagrade na Filipinima i Rusiji i mnogi drugi medijski radnici širom svijeta, uključujući i Evropu, nastavljaju da plaćaju visoku cijenu za obavljanje svoje profesije", smatra Borelj.
Prema njegovim riječima, novinarke su posebno osjetljive na prijetnje i sve češće napade, bilo fizičke ili onlajn.
Borelj je istakao da su novinarke izložene stigmatizaciji, seksističkom govoru mržnje, trolovanju, seksualnom i rodno zasnovanom nasilju, pa čak i ubistvu.
On je naveo da je 73 odsto novinarki tokom rada iskusilo prijetnje, zlostavljanje i uznemiravanje na internetu.
Borelje je kazao da nikada nije bilo toliko novinarki u pritvoru kao danas.
"Kao nepokolebljivi branilac prava na slobodu izražavanja, EU osuđuje sve oblike prijetnji i nasilja nad novinarima i podržava ugrožene medijske radnike kroz lokalne misije i namjenske programe, kao što je platforma Safejournalists na Zapadnom Balkanu, projekat Podrška nezavisnim medijima i osnovnim slobodama u Kambodži i program Otpornost medija u Avganistanu", naveo je Borelj.
On je kazao da EU paralelno djeluje i unutar Unije, da se suprotstavlja strateškim tužbama protiv učešća javnosti, reguliše digitalne usluge i tržišta i predlaže Zakon EU o slobodi medija.
Borelj je istakao da EU istovremeno gradi ključne kapacitete za suzbijanje manipulacije informacijama i uplitanja stranih aktera i pomažemo građanima u Evropi da ojačaju otpornost na dezinformacije, manipulacije i propagandu, kroz inicijative kao što su platforma EUvsDisinfo i Evropska opservatorija za digitalne medije.
Prema njegovim riječima, odbrana i promovisanje slobode štampe je univerzalna misija koja ne poznaje granice.
"EU će ostati posvećena angažmanu s vladama, medijima i civilnim društvom, kako na međunarodnim forumima, tako i na lokalnom nivou, kako bi preuzela inicijativu i jačala slobodu štampe širom svijeta", poručio je Borelj.
