Za žene u Crnoj Gori godina bi morala trajati 416 dana kako bi na godišnjem nivou primale istu zaradu kao muškarci. U nacrtu akcionog plana za primjenu Rezolucije 1325 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) – žene, mir, bezbjednnost u Crnoj Gori (2016–2017), koji je pripremilo Ministarstvo odbrane (MO), navodi se da je prosječna zarada žena za 14 odsto manja od prosječne zarade muškaraca.
– Da postoji raskorak između normativnog i stvarnog govori statistika. Od 620.029 stanovnika, 313.793 su žene ili 50,61 odsto, a 49,39 odsto ili 306.236 su muškarci. Prosječna zarada žena u Crnoj Gori je za 14 odsto niža od prosječne zarade muškaraca, što znači da bi žene na godišnjem nivou primile istu zaradu kao muškarci morale bi raditi još 51 dan, odnosno za njih bi godina morala da traje 416 dana – navodi se u dokumentu MO.
Prema podacima objavljenim u nacrtu akcionog plana (NP), u Crnoj Gori penziju koristi 46.509 muškaraca i 28.561 žena.
– Među titularima imovine, žene čine četiri odsto među vlasnicima kuća, osam odsto među vlasnicima imanja (zemljišta) i 14 odsto među vlasnicima vikendica. Među vlasnicima poslovnih subjekata u Crnoj Gori žena je svega 9,6 odsto – navodi se u dokumentu.
Iako je članom 18 Ustava zajamčena ravnopravnost žena i muškaraca, te propisana obaveza države da razvija politiku jednakih mogućnosti, šanse žena i muškaraca da ostvare određene položaje u zajednici ili da učestvuju u određenim oblastima društvenog života, i dalje u crnogorskom društvu nijesu jednake.
– Ove rodne nejednakosti predstavljaju nejednaku moć da se donose odluke u javnom životu, nejednake mogućnosti da se uživaju ista prava, nemogućnost da se imaju jednake obaveze i odgovornosti ili da se dostignu jednake dobiti na osnovu učešća u zajednici – konstatuje MO.
Da su propisi samo mrtvo slovo na papiru na primjeru poštovanja rodnih politika, pokazuje da u Skupštini ima 81 poslanik, od kojih je 14, odnosno 17,28 odsto ženskog pola.
Na mjestima odlučivanja su muškarci – predsjednik i tri potpredsjednika, dok su od 15 stalnih skupštinskih radnih tijela na čelu samo dva žene.
Slično je i sa Vladom, gdje su predsjednik i četiri potpredsjednika muškarci. Od 17 ministarskih mjesta, na tri su žene, dok se na čelu generalnih direktorata nalazi preko 44 odsto pripadnica ženskog pola.
Nimalo ljepše stanje nije ni u Upravi policije. Prema analizi Ministarstva odbrane, svega 9,14 odsto žena je na policijskim poslovima. Direktor Uprave policije je muškarac, njegova četiri pomoćnika takođe, dok od 36 glavnih policijskih inspektora nijedan nije ženskog pola. Jedna žena obavlja funkciju glavnog policijskog savjetnika.A.O.
U sektoru odbrane 12,3 odsto žena
U Ministarstvu odbrane ima 43,41 odsto žena, u Vojsci Crne Gore 8,83 procenta. Od toga je, kako kažu u MO, osam žena oficira, 17 žena podoficira, 37 žena su vojnici po ugovoru i 99 žena su civilna lica.
– Na nivou sistema odbrane ima 12,3 odsto žena. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore žene čine 43 odsto od svih uposlenih, a znatno su manje zastupljene na višim pozicijama (17,6 procenata na ambasadorskim mjestima). Sudska vlast, kao treći konstitutivni dio ukupne političke vlasti, nesumnjivo da ima izuzetan značaj u svakom društvu, jednako kao i pojedinci koji obavljaju određene funkcije u ovoj oblasti. Slična je situacija i u crnogorskom tužilaštvu u kome žene čine 60 odsto od ukupnog broja osoba sa tužilačkom funkcijom – navodi se u nacrtu AP.