Privremeni skupštinski odbor za nadzor nad istragama u slučajevima ugrožavanja bezbjednosti novinara i medijskih kuća ocjenjivaće stepen autonomije u radu medijskih radnika, što predstavlja pritisak na medije, ocjenjuju urednici „Pobjede“, „Vijesti“ i „Monitora“. Iako ukazuju da bilo kakva mišljenja privremenog skupštinskog odbora, čije osnivanje predlažu poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), ne bi imala nikakav obavezujući ton za privatne medije, sagovornici „Dana“ ocjenjuju da takvo djelovanje može uticati na medijsku autonomiju.
Na skupštinskom Zakonodavnom odboru danas će se naći predlog odluke o obrazovanju privremenog paralmentarnog odbora za nadzor nad istragama u slučajevima ugrožavanja bezbjednosti novinara i medijskih kuća. Formiranje odbora predložili su poslanici DPS-a Predrag Sekulić, Radivoje Lala Nikčević, Milorad Vuletić, Marta Šćepanović, Branka Tanasijević i Željko Aprcović. Odbor bi činila četiri poslanika iz opozicije, četiri iz vlasti, a pored analize slučajeva napada, zastrašivanja i ubistava novinara, bavio bi se i analiziranjem nezavisnosti medijskih radnika i vlasnika medija.
Glavni i odgovorni urednik „Vijesti“ Mihailo Jovović kaže da bi povjerovao u njihove „časne namjere“ da je bar jednom čuo da je neki od ovih šest poslanika DPS-a javno izrazio zabrinutost zbog nerasvjetljavanja većine napada na novinare, ili da je tražio odgovornost policajaca i tužilaca koji su ih, kako kaže, tobože istraživali svih ovih godina. Imajući u vidu da ih, kako kaže, nikada do sada nije čuo da su se javljali povodom toga, Jovović „ispod navodne želje da doprinesu istragama“ prepoznaje „namjeru da disciplinuju upravo novinare, medije i vlasnike koje ne mogu da kontrolišu“.
– Pošto se vlast opekla sa učešćem novinara u bivšoj komisiji, jer su oni pokazali da državi nije bio cilj da uspije u svojim zadacima, pa je zato opstruirala njen rad, riješili su da formiraju ovu komisiju, poput one za aferu „Snimak“. U najboljem slučaju istražiće napade na novinare kao što su i tu aferu – bez suštinskih pomaka, a stvarajući privid da im je stalo – ocijenio je Jovović za „Dan“.
On kaže da bi volio da utvrde koliki je stepen nezavisnosti „novinara i medija u vlasništvu zakupca bisera naše obale, kao i kolika je zavisnost njih i njihovog vlasnika od šefova ovih šest poslanika u DPS-u, vlasti i mafiji“.
– Nema tog argumenta kojim mogu da brane vezu između nezavisnosti novinara i napada na njih, čime žele da se bave u ovom odboru, osim sledećeg – da su ugroženi samo novinari koji su nezavisni od ovih šest poslanika, njihove partije i njihovih šefova, a da je sve ostalo podla prevara. Na formiranje odbora ne možemo da utičemo, ali u tome nećemo učestvovati – poručio je on.
Glavni i odgovorni urednik „Pobjede“ Draško Đuranović smatra da je na javnosti da ocijeni kakvi smo kao mediji i šta radimo, ali da misli da sama činjenica da bi neki skupštinski odbor trebalo da procjenjuje nezavisnost ili zavisnost određenih medija neće obavezivati nijedan privatni medij. Đuranović je pozao da skupštinski odbor može da se bavi samo medijima čiji su osnivači.
– Ali sama činjenica da se formira neki odbor koji bi trebalo da daje neke izvještaje o zavisnosti ili nezavisnosti medija, ipak, doživljavam kao neku vrstu neprincipijelnog ili nedozvoljenog pritiska na medije – istakao je Đuranović.
Komentarišući činjenicu da je Vlada krenula u formiranje nove Komisije za praćenje istraga napada na novinare, Đuranović smatra da je preplitanje da takva tijela formiraju i izvršna i zakonodavna vlast.
– Smatram da treba da postoji jedna komisija ali da joj bude omogućeno da, osim toga što će da podnosi izvještaje i da ih publikuje, to ima nekog efekta u odnosu na rad policije, tužilaštva itd – poručio je on.
Milka Tadić Mijović iz „Monitora“ smatra da bi takav potez zakonodavne vlasti bio jedan korak nazad. Ocjenjuje da politička elita na vlasti ne razumije medije, te da ne shvata da institucije države, kao što su Skupština i Vlada, treba da imaju određeni uticaj na javne medije.
– Ali uticanje na privatne medije, u situaciji kada imamo jedan potpuni haos što se tiče medijskog zakonodavstva, moglo bi biti katastrofalno za Crnu Goru – ocjenjuje ona.
Tadić Mijović smatra da je glavni motiv ovoga što se dešava u Skupštini u stvari pokušaj kontrole nezavisnih medija.
– Naravno da im to neće uspjeti zato što oni već godinama biju bitku da kontrolišu ovo nekoliko medija koji nijesu pod njihovom kontrolom. Uspostavljanjem ovog odbora oni pokušavaju da urade sa privatnim medijima, koje ne kontrolišu, ono što rade sa većinom medija u Crnoj Gori. Zna se da politička vladajuća elita kontroliše najveći broj medija, na različite načine, prije svega što ih finansira kroz razne forme, i ona pokušava na ovaj način da uspostavi kontrolu i nad ostalim medijima koji nijesu pod njenom kontrolom – upozorava Tadić Mijović.
A.O.
Nije bilo koristi od ad hok tijela
Saradnja i zalaganje svih institucija sistema u cilju obezbjeđivanja većeg stepena slobode i sugurnosti u radu novinara u Crnoj Gori je dobrodošla, ali moramo voditi računa da se možda i iz najboljih namjera ne pređe granica koja bi ugrozila autonomiju medija, upozorila je koordinatorka programa za evropske integracije u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Ana Nenezić. Ona smatra da se može očekivati da se formiranje odbora iskoristi kao podloga za političke obračune i pokušaj uticaja na uređivačku politku medija, posebno imajući u vidu da smo u izbornoj godini.
Nenezićeva smatra da bi došlo do rasvjetljavanja svih napada na novinare i njihovu imovinu trebalo bi Komisiji dati šira ovlašćenja, proširiti njen sastav na stručnjake iz ostalih društvenih struktura, dozvoliti pristup svim neophodnim informacijama, te da njihove preporuke Vlada uzme u ozbiljno razmatranje.
-Nažalost, mi do sada nijesmo imali mjerljivih rezultata brojnih ad hok skupštinskih radnih tijela ili komisija, jer su političke podjele bile toliko snažne da su one ili vodile usvajanjima tehničkih i ne baš upotrebljivih izvještaja na teme koje su istraživali, ili su na drugi način obesmišljavali svoju inicijalnu misiju. U tom kontekstu, ne vidim razloga da se pokreće rad još jednog sličnog skupštinskog tijela, a posebno ne u izbornoj godini kad bi to neumitno bila samo dodatna pozornica političarima, a ne način rješevanja nagomilanih problema u ovoj oblasti – istakla je ona.
NVO da predlože kandidata
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) pozvalo je nevladine organizacije (NVO) da predlože kandidata za člana Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja i ubistava novinara. Kako su pojasnili iz MUP-a, pravo predlaganja jednog kandidata za člana komisije imaju NVO čije je područje djelovanja u vezi sa tom oblašću.
Neophodno je da je NVO u prethodnoj godini realizovala najmanje jedan projekat ili aktivnost u vezi sa zadatkom komisije, predala poreskom organu prijavu za prethodnu fiskalnu godinu i ako više od polovine članova organa upravljanja NVO nijesu članovi organa političkih partija, javni funkcioneri, rukovodeća lica ili državni službenici.
Rok za dostavljanje predloga je osam dana od objavljivanja poziva, a MUP će potom za tri dana na svojoj internet stranici objaviti listu kandidata koji su predloženi za članove komisije, sa nazivima nevladinih organizacija koje su ih predložile. Kanidata, za kojeg je stiglo najviše predloga NVO, izabraće ministar unutrašnjih poslova.